Prema riječima jednog od naših sagovornika u institucijama EU, Mandić se do sada, po njihovom sudu, ponašao korektno, uključujući i pojavljivanje u izbornom štabu SNS-a, ali da bi mogao da se oklizne na 9. januaru, odnosno njegovo prisustvo na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske moglo bi da proizvede veoma oštre reakcije, pogotovo od strane SAD i Velike Britanije.

"Mandić je bio dovoljno mudar da ne glasa u Srbiji, da ne učestvuje u izbornoj kampanji, da se ne pojavi u izbornom štabu SNS-a kao predsjednik Skupštine Crne Gore već kao lider stranke, praktično kao privatni građanin, da čestita pobjedu prijateljima, kako je sam rekao. Njegova formulacija boravka u Beogradu je prošla u EU kao prihvatljiva, iako ostaje otvoreno pitanje političkog oportuniteta. Međutim, za Mandića će od pojavljivanja u prostorijama SNS prethodne nedjelje mnogo veći test biti 9. januar", kaže za "Vijesti" kontakt u EU.

Izvori upozoravaju da bi odlazak Mandića na proslavu Dana Republike Srpske, u bilo kom svojstvu, kao predsjednika Skupštine ili kao lidera stranke ili kao privatnog građanina, moglo da bude okidač za novu političku krizu širih razmjera. Ako ode na proslavu u Banjaluku Mandić će biti izložen velikom pritisku i veliko je pitanje da li će se glatko izvući, kao što je to bio slučaj sa pojavljivanjem u Beogradu na proslavi pobjede SNS-a.

Naime, Vašington je oko pojedinih pitanja na Zapadnom Balkanu, veoma zaoštrio svoje pozicije i povukao crvene linije. Jedno od njih je pitanje Dana RS. Američka administracija će svaku spoljnu podršku tom neustavnom prazniku, pogotovo od strane visokih zvaničnika država saveznika u regionu, voditi kao "veliki i neoprostivi faul", a sve najveće države članice EU i NATO će podržati takav pristup Vašingtona. Ne treba sumnjati da opozicija, pogotovo DPS, neće iskoristiti priliku serviranu na tacni da pokušaju da razbiju vladajuću skupštinsku većinu.

Zašto je Crna Gora ponovo u fokusu EU

"Srbija tapka u mjestu, Sjeverna Makedonija je blokirana od Bugarske i unutrašnjim političkim previranjima, Albanija se kreće u dobrom smjeru ali previše sporo da bi bila nagrađena, Bosna i Hercegovina mora da odradi još nekoliko stvari da bi se pokrenula, a Crna Gora je sa novom Vladom napravila veliki skok već u prvih mjesec i po dana njenog rada i otvorila vrata za brojne scenarije", kaže za "Vijesti" izvor u EU upućen u pregovarački proces Crne Gore i politiku EU prema Zapadnom Balkanu.

U ključnim državama EU i u Evropskoj komisiji postoji snažna volja i energija da se Crna Gora pogura u procesu evropskih integracija ako Spajićeva vlada nastavi da radi ovim tempom. Ako ništa drugo, a ono simbolično, u EU žele da zatvore barem jedno pregovaračko poglavlje sa ovim sastavom Evropske komisije. Na taj način bi se dao signal i podstrek Podgorici da još predanije i ozbiljnije radi na ispunjavanju zadataka iz EU agende.

Prethodno rečeno premijer Spajić je čuo od komesara Varheljija i na sastancima koje je imao u Briselu i požurio da obavijesti crnogorsku javnost da se u EU razmišlja o zatvaranju poglavlja. "Istina je da bi u EU voljeli da u sledećem semestru zatvore barem jedno poglavlje, ako ništa drugo a ono zbog javne demonstracije da je došlo do promjene tendencije u politici proširenja EU i za zapadnobalkanske države", dodao je naš sagovornik.

Spajić stekao kredibilitet u EU

Izvori EU u Briselu navode da je Spajić ostavio veoma dobar utisak tokom susreta sa zvaničnicima u EU. Njegovi govori su bili odlično osmišljeni: koncizni, kratki i ubedljivi. Odavao je utisak da zna precizno šta treba da uradi, da mu je savršeno jasno kakvi su uslovi i okolnosti i kako treba odraditi zadatke. Sada je drugo pitanje da li će on uspjeti da sprovede sve što je zamislio.

U svakom slučaju, novi crnogorski premijer je odlično startovao, barem tako smatraju u institucijama EU i državama članicama, jer se u Briselu nije pojavio samo sa obećanjima, već i sa konkretno ostvarenim rezultatima. Na Šumanovom trgu se posebno cijeni način na koji je Spajić pronašao kompromis za održavanje popisa u Crnoj Gori i činjenica da je popisivanje prošlo bez problema i incidenata, zatim dogovor o popunjavanju Tužilačkog savjeta na koji se čekalo godinama i usvajanje po hitnom postupku zakona iz agende Berlinskog procesa. "Spajić je tim potezima napravio veliki početni kapital i stekao kredibilitet kod evropskih partnera", kaže za "Vijesti" visokopozicionirani izvor u EU.

Prema rekonstrukciji naših sagovornika u EU, Spajić je došao u Brisel i sa namjerom da pripremi teren za održavanje Međuvladine konferencije u decembru. Tom veoma smjelom nadanju je doprineo predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je tokom svoje posjete Briselu, u vrijeme održavanja samita EU, protumačio stvoreni pozitivni ambijent oko Crne Gore previše optimistično i istrčao je u javnost sa pričom o Međuvladinoj konferenciji 20. decembra.

Istina je da je u EU postojala i postoji volja da se Crna Gora nagradi za dobar početak rada nove Vlade i novog skupštinskog saziva, ali iz tehničkih razloga nije bilo moguće pripremiti Međuvladinu konferenciju u izuzetno kratkom vremenskom roku. Dakle, nije bilo realno da se ona održi u decembru od samog početka, ali će sigurno biti sazvana u januaru ili početkom februara, u zavisnosti od brzine birokratske mašine u Briselu imajući u vidu tehničko vrijeme za neophodne procedure u tijelima EU.

Veoma je bitno da je Vlada već počela da radi na donošenju novog zakona o Javnom servisu (Radio-televizija Crne Gore) i na novom zakonu o medijima, kao i na drugim zadacima koji su neophodni za dobijanje pozitivnog "Interim Benchmark Assesment Report" (IBAR) bez koga, zajedno sa "Rule of Law Report", nije moguće početi sa zatvaranjem poglavlja.

Podsjetimo, IBAR i "Rule of Law Report" su ključni za napredak u pregovorima i za konkretne poteze koji se tiču zatvaranja poglavlja. Ambicija Evropske komisije jeste da objavi oba izvještaja prije izbora za Evropski parlament, dakle pre početka juna, kako bi Crna Gora mogla da bude nagrađena za pomake u evropskim integracijama. Međutim, nije sigurno da će Evropska komisija, i pored najbolje volje, uspeti da isporuči ta dva izveštaja, a bez njih nema zatvaranja poglavlja. Zato nije realno očekivati velike, već samo, simbolične pomake u prvom semestru sledeće godine.

Ulazak bivšeg DF-a u Vladu nije problem za EU, ali jeste na NATO

Pravi bum zatvaranja poglavlja, ako Spajićeva vlada i aktuelni saziv Skupštine nastave da rade kao što su krenuli u prethodnih nekoliko nedjelja, počeće sa novom Evropskom komisijom, a to znači krajem sledeće godine i početkom 2025. U tom periodu se očekuje i da u Crnoj Gori, prvi put od njene nezavisnosti, stignu i presude za visoku korupciju, organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, bez kojih neće biti dodatnog zamajca.

Ubrzanje evropskih integracija se poklapa sa predviđenom rekonstrukcijom Vlade i kooptiranjem ministara iz redova koalicija Za budućnost Crne Gore. "Ulazak u izvršnu vlast ljudi iz Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP) neće praviti velike probleme u EU, ali hoće u NATO-u - kažu izvori "Vijesti" i dodaju da će biti "prilično teško ubijediti Amerikance i Britance da je takav potez pravodoban i koristan".

Na svim sastancima u Briselu, kada je Crna Gora bila tema, sve doskora se počinjalo sa pričom o Andriji Mandiću. Evropska komisija, i u EU generalno, imale su izbalansiran stav jer zastupaju principijelnu liniju politike po zaslugama, odnosno ocjenjuju dijela a ne namjere pojedinaca. Za EU neće biti ništa sporno sa novim sastavom izvršne vlasti ako Spajić bude držao konce u svojim rukama i ako Vlada bude išla zacrtanim putem ubrzavanja evropskih integracija. Međutim, ako NSD i DNP počnu da opstruišu ili sprečavaju zakonska rešenja iz EU agende, onda će to biti novi momenat koji će otvoriti vrata za scenarije sa prilično teškim posledicama. Za sada je Spajić uspeo da ubijedi partnere u EU da niko neće moći da utiče na njegovu riješenost da vodi zemlju ka članstvu u EU. Problem je što u NATO-u još uvijek imaju velike rezerve.

I na kraju, velika opasnost za Crnu Goru i druge države u procesu proširenja EU je Gert Vilders, pobjednik izbora u Holandiji i kandidat za premijersku funkciju. U EU pokušavaju da odrade što je više moguće posla u procesu evropskih integracija dok je još uvek Rute na čelu tehničke vlade u Hagu, pre svega oko Ukrajine, ali i Crne Gore, jer u slučaju da Vilders postane holandski premijer proces proširenja neće biti zaustavljen, ali će biti veoma usporen.