Dritan Abazović (Ura) tvrdi da je budžet identičan onom koji je pripremao njegov kabinet, s tim što su oni predviđali povećanje svih penzija.

” Nekad su se kupovali glasovi, pravio se pritisak, a sad se prave bilbordi i ne mogu da se realizuju obećanja. Ili su pred poslanike donijeli netačan budžet, što je nezakonito, ili premijer Spajić ne govori istinu. Odlučili su se samo da podignu minimalnu penziju, jer su morali da daju nešto od silnih obećanja “,kazao je Abazović.

Da su građani prevareni tvrdi i Danijel Živković (DPS) jer je PES građanima obećao da će raditi manje, a zarađivati više, od čega nema ništa.

” Građani će tek skupo platiti zablude i ceh neodgovornih i neozbiljnih političkih elita koje vode Crnu Goru u ovom momentu”, kazao je Živković tražeći od ministra finansija Novice Vukovića da odgovori zašto su građani prevareni.

Tvrdi da se Vlada može zadužiti preko dvije milijarde, na šta je Abazović prokomentarisao da neće uzeti više od 800-900 miliona ,,ali tamo gdje mogu da uzmu procenat za sebe“.

“Ovo se ne odnosi na ljude iz Ministarstva finansija. To su ozbiljne optužbe, a sve što sam rekao do sad se ispostavilo kao tačno”, kazao je Abazović.

Tonći Janović (PES) smatra da je budžet odraz odgovornosti prema njihovim obećanjima, ali i finansijske stabilnosti. Ukazao je da je posljednjih godina zaposleno preko dvije hiljade ljudi u administraciji, da se stalno priča o racionalizaciji, pa je apelovao da se uradi sistematizacija i da se stimuliše privreda koja puni budžet.

Nikola Milović (DPS) u prijedlogu budžeta vidi mnogo nedoumica, prijetnje za privredu, nerealno optimistične procjene rasta standarda građana. Budžet je, smatra, na ivici izdržljivosti, daleko od realnosti.

“Kapitalni budžet je samo 30 miliona eura niži nego 2019, a izbog inflacije koja je od tada bila preko 30 odsto, taj budžet je trebalo da bude 350 miliona. Zaduženje će biti skupo, a dio će biti potrošen za tekuću potrošnju. O tome da smo u riziku da se Crna Gora ne može ni zadužiti, govori neuspješna aukcija državnih zapisa u petak”, kazao je Milović.

Zdenka Popović (Demokrate) smatra da je budžet fiskalno održiv i odgovoran, jer su svi tekući rashodi pokriveni prihodima, a da će se zaduženje koristiti za stare dugove, kapitalni budžet i eventualno za rezervu za 2025. godinu. Povećanje minimalnih penzija je pohvalila, ali I ukazala da se ne smiju zaboraviti ostale kategorije penzionera, kako se jedna nepravda ne bi ispravljala nanošenjem druge. Dodala je da država može računati na značajna dodatna sredstva iz predpristupnih fondova.

” Prosto me čudi što iskusne kolege iz ekonomije manipulšu i kažu da se zadužujemo za tekuću potrošnju. Svako naredno zaduženje koje bude imalo za predmet tekuću potrošnju će u meni imati protivnika”, kazala je Popović.

Vladislav Bojović (DNP) je insisitirao na donošenju zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine od 1990. godine, jer se od tog novca može napuniti budžet.

Miloš Konatar (Ura) je pitao ministra Vukovića kako su mislili da povećaju prosječne zarade na 1.000 eura kako su najavljivali iz PES-a.

“Ne prihvatam odgovor – paf, paf povećaćemo”, kazao je Konatar aludirajući na izjavu premijera koji je najavio brze aktivnostu na početku druge dionice auto-puta simbolično to predstavljajući sa ,,paf-paf“.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je kazala da nema slova o ,,Evropi sad 2“, navodeći da samo premijer zna tu tajnu, a da će ostali saznati posljedice.

Boris Mugoša (SD) je ocijenio da je prihodna strana budžeta prenategnuta, kritikujući glomaznost javne uprave.

“Što više pominjemo reformu javne uprave to je više punimo kadrovima. Kako dođe priča o racionalizaciji, tako se povećava broj zaposlenih. Paralelno s enormnim povećanjem broja zaposlenih imamo drastičan rast ugovora o djelu. To je bezobrazluk. Nemojmo da dupliramo radna mjesta”, kazao je Mugoša, dodajući da je isti problem i sa konsultantskim uslugama.

Kritikuje što ne postoji strategija razvoja Crne Gore, dodajući da bi kao društvo trebalo da definišemo pravce razvoja koje će obavezivati narednih pet vlada, a ne da se svodi sve na ekonomiju sunca i snijega.

Milan Knežević (DNP) je najavio podršku budžetu, ali ukazao da smatra da će odluka o povećanju minimalne penzije pasti na Ustavnom sudu.

“Ne može neko ko ima deset godina staža i ko je radio u Njemačkoj ili nigdje, odjednom da dobije 450 eura, a moja majka koja je radila u školi kao profesor da ima 520 eura”, kazao je Knežević dodajući da je bitno da se nađe kompromis i sa prosvjetarima.

Regulatori u nemilosti

Većina poslanika bila je uzdržana prilikom glasanja o Zakonu o završnom računu budžeta za 2022. godinu, uz izvještaj o njegovoj reviziji i izvještaj Državne revizorske institucije (DRI). Zeleno svjetlo dobili su izvještaji Agencije za elektronske medije i Komisija za tržište kapitala za 2022. godinu, ali ne i Agencija za elektronske komunikacije, Regulatorna agencija za energetiku i Komisija za zaštitu prava u javnim nabavkama. Izvještaj o stanju energetskog sektora takođe nije prošao, jer je većina poslanika bila udržana. Usvojen je zaključak odbora za ekonomiju u vezi poštovanja preporuka DRI, izvještaj o radu Agencije za zaštitu konkurencije za 2022. godinu, kao i izmjene Zakona o računovodstvu u javnom sektoru, kojim se njegova primjena odlaže za 2027. godinu.

Izvor: Pobjeda