U Austriji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori, a ankete pokazuju da je pobjednik izbora poznat, ali ne i to kako će izgledati buduća vladajuća koalicija.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, na mjestu najjače političke snage ostaje Socijaldemokratska partija (SPO), ali je neizvjesno da li će njen dosadašnji koalicioni partner Narodna partija (OVP) osvojiti dovoljan broj glasova da bi mogli ponovo uspostaviti dvočlanu koaliciju.
Naime, OVP-u je proteklih sedmica padala podrška i jako je blizu da izgubi drugu poziciju u državi, odnosno da je prestigne desničarska Slobodarska partija (FPO).
Istraživanje OGM-a pokazuje da bi u ovom trenutku SPO dobila 27 posto glasova, dok bi OVP imala 22, a na trećem mjestu je FPO sa 21 posto, ali sa dva procenta više glasova nego u julu, dok je isto toliko izgubila narodna stranka.
Na četvrtom mjestu bila bi stranka Zelenih sa 14 procenata, a potom slijedi nova stranka Tim Stronach, austrijsko-kanadskog milijardera Franka Stronacha, koji može računati sa šest posto glasova Austrijanaca.
Prelazak cenzusa
Takođe i manje partije, poput Saveza za budućnost Austrije (BZO), koji još prije nekoliko mjeseci, prema ocjeni stručnjaka nije imao izgleda da ponovo pređe cenzus, dobijaju na podršci.
Tako bi i novoosnovana stranka Neos mogla preći cenzus, procjenjuju analitičari.
To bi značilo da bi u budućem sazivu austrijskog parlamenta pored SPO, OVP, Zelenih, FPO, BZO, mogle biti i nove stranke kao što su Tim Stronach, kojem se svakako prognozira ulazak u poslaničke klupe, ali i Neos.
Takva konstelacija drastično bi smanjila šanse da bi buduća Vlada mogla biti ponovo dvočlana koalicija, već bi Austrija bila suočena sa novim oblikom vlade, to jest vlade sa tri člana.
Inače, 76 posto Austrijanaca izjavilo je da će 29. septembra sigurno izaći na izbore, a osam procenata je reklo da će to „najvjerovatnije“ učiniti.
Još uvijek postoji veliki broj neodlučnih, koji će u posljednji čas donijeti odluku kome dati svoj glas i da li uopšte izaći na izbore.
Stav migranata
Na listama kandidata gotovo svih većih partija bilo je i kandidata sa prostora bivše Jugoslavije koji su se borili za glasove Austrijanaca porijeklom sa tog prostora, ali oni se nalaze na nižim pozicijama i gotovo da nemaju izgleda da uđu u skupštinske klupe.
Drugačija je situacija kod turske zajednice, koja je bila zastupljenija na listama i ujedno na višerangiranim pozicijama.
Takođe, Austrijanci sa prostora zapadnog Balkana slabije se odazivaju glasanjima, dok su oni turskog porijekla jedinstveniji i izlaze na glasanje.
U Austriji trenutno živi oko 1,6 miliona stanovnika migrantskog porekla, od kojih pola miliona ima pravo glasa, a među njima su najbrojniji oni porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije.
Inače, na ovim izborima, na kojima se bira novi saziv parlamenta koji broji 183 poslanička mjesta, pravo glasa ima oko 6,4 miliona stanovnika Austrije.
Više od deset posto, to jest 668.658 zatražilo je glasačke listiće kako bi glasalo putem pošte, što je novi rekord.
Procedura nakon izbora
Prvi preliminarni rezultati bit će saopšteni u nedjelju veče, a konačni u četvrtak, kada se izbroje glasovi poslati putem pošte što bi moglo uticati na ishod glasanja u slučaju da se neke stranke nalaze „za dlaku“ ispod cenzusa.
Nakon izbora, Vlada u utorak podnosi ostavku predsjedniku Austrije Heinzu Fischeru, koji će je prihvatiti i istovremeno naložiti joj da nastavi poslove do polaganja zakletve nove Vlade.
Zatim će predsjednik Fischer obaviti razgovore sa glavnim kandidatima partija, a potom će jednom od njih dati mandat za formiranje kabineta.
Kako je najavljeno, rezultati izbora bit će ozvaničeni 16. oktobra, a novi saziv Parlamenta moći će da zasjeda prvi put 29. oktobra, mjesec dana poslije izbora kada se treba održati konstitutivna sjednica.
Kada će biti uspostavljena nova Vlada zavisit će prije svega od ishoda izbora, a od 1945. je za formiranje Vlade bilo potrebno u prosjeku 59 dana.
(AlJazeera)
