Krapović je juče, na sjednici Odbora za bezbjednost, kazao da ono što se desilo u logoru Morinj, nije posljedica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u Bivšoj Jugoslaviji.

“Za mene je to bilo nešto što je posledica rada u Bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je cijela stvar nesretno sprovedena u djelo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore, prisustvovali i zvaničnici sa hrvatske strane: ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved”, rekao je Krapović.

Grlić Radman, komentarišući stavove Krapovića, kaže da odnose Crne Gore i Hrvatske, treba razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje, ali i naglašava šta očekuju od Crne Gore.

” Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO savezni. Prije nekoliko dana u Zagrebu sam razgovarao s ministrom Ivanovićem i složili smo se da naše odnose trebamo i želimo razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje. To znači da od Crne Gore očekujemo spremnost da se otvoreno i iskreno nastavi suočavati s nedavnom prošlošću, s onime što se događalo tijekom velikosrpske agresije na dubrovačkom području u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te između ostalog i u logoru Morinj”, rekao je Grlić Radman.

Kaže i da je trajno obilježavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za daljnji nastavak izgradnje kulture sjećanja koja će počivati na istini o onome što se dogodilo I, kako je istakao, na jasnoj osudi ratnih zločina i poštovanju žrtava.

” Želim vjerovati da će i ova nova Vlada Crne Gore nastaviti raditi na tome u cilju postizanju istinske pomirbe i jačanja dobrosusjedskih odnosa. Zahvalni smo ministrima tadašnje Vlade Crne Gore što su 2022. konačno postavili spomen ploču i time se suočili s dijelom svoje prošlosti, no svaki budući pokušaj njezinog uklanjanja, smatrat ćemo povredom sjećanja na nevine žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Republike Hrvatske”, zaključio je Grlić Radman.

Podsjećamo, Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra prošle godine ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Ubrzo nakon toga, Uprava za inspekcijske poslove je naložila Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče.

Od tada, Vojska Crne Gore čuva ploču, kako ne bi bila uklonjena ili oskrnavljena.

Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata sapodručja Dubrovnikatokom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani.

Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.

Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.

Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića.

Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik oko 7000 rezervista bilo iz Crne Gore.

Izvor: Pobjeda