Neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, a pravilu je posebno za ovu priliku napravljena svijeća – svijeća voštanica. Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima.

Badnjak je prema vjerovanju povezan sa dušama predaka, jer se vjerovalo da se duše predaka nastanjuju u cerovom ili hrastovom drvetu.

Osim toga, iz stare slovenske religije sačuvano je i vjerovanje da je badnjak povezan sa bogom Perunom, kao vrhovnim slovenskim bogom. 

Na Badnjak,žene rano ustaju da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona kako bi sve u kući i oko kuće počistile i pripremile obilje posne hrane za badnje veče i mrsne za sjutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema hrane, jer se posti do večere, kada se jede posna hrana.

Posebno priređena jela obilježena su hrišćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim zdravicama.

Izvor AntenaM