Zenović je prošle sedmice i zvanično imenovan za pregovarača, a u prvom intervjuu od stupanja na dužnost, Zenović poručuje da je za Brisel, Crna Gora i dalje lider u integracijama.

Poručuje i da će najavljena Međuvladina konferencija sa našom zemljom, biti odlična prilika da Crna Gora potvrdi svoju namjeru i odlučnost da bude prva naredna članica Evropske unije.

Preuzeli ste funkciju pregovarača u izazovnim vremenima za crnogorske pregovore sa EU – pregovara se duže od 10 godina, a zadnjih nekoliko, prema ocjeni relevantnih izvještaja i institucija, nije bilo nikakvog pomaka na tom putu. Kako bi se trenutno stanje promijenilo, a pregovori pomjerili sa mrtve tačke – šta će biti Vaša prva zaduženja?

ZENOVIĆ: Funkciju glavnog pregovarača preuzimam sa velikom odgovornošću, ali i iskrenim entuzijazmom i optimizmom, uvjeren da ćemo već na samom početku 2024. godine napraviti pomake u pregovorima sa Evropskom unijom. Odmrzavanje procesa i, kako ste sami naveli, pomjeranje sa ,,mrtve tačke“ počelo je krajem prošle godine, formiranjem Vlade i važnim imenovanjima u Skupštini, a nastaviće se energično i ambiziocno u periodu pred nama.

Kada se osvrnemo na prethodnu deceniju, mi jasno vidimo da Crna Gora nema nijedan strukturni problem u integracijama, niti nesavladivu prepreku u vidu otvorenih pitanja i sporova sa susjedima, a ipak njen evropski put traje jako dugo. Proces pristupanja ima svoju ekspertsko-tehničku i političku dimenziju. Nažalost, i kada je proces pregovaranja u posljednjih 11 godina išao dobrim putem zahvaljujući radu državnih službenika, eksperata, akademske zajednice i civilnog sektora uz vidljive rezultate, često je izostajala iskrena i jasna politička volja da se pregovori završe.

Sada to mijenjamo i postavljamo stvari na pravo mjesto. Snažna politička volja je očigledna i potvrđena ispunjavanjem dugoočekivanih obaveza iz oblasti pravosuđa, što su evropski partneri pozdravili. Ta politička volja postoji na svim nivoima izvršne i zakonodavne vlasti i od nje kreće energija u svim drugim segmentima integracionog procesa. U toku je uspostavljanje snažne i funkcionalne pregovaračke strukture. Već u prvom kvartalu 2024. godine kompletiraćemo pregovaračku strukturu, u što kraćem roku formirati 33 pregovaračke grupe i imenovati šefove radnih grupa i pregovarače za klastere. Dobićemo funkcionalnu pregovaračku strukturu, usklađenu sa novom metodologijom i biti spremni da nastavimo da ostvarujemo rezultate i reformske procese koji se od nas očekuju.

Dodatno nas ohrabruje i motiviše činjenica da u Evropskoj uniji i njenim institucijama vlada jako pozitivna klima za proširenje i Crna Gora je, uprkos svemu, za njih i dalje lider u evropskim integracijama.

Šta ste uočili kao glavne nedostatke u trenutnoj pregovaračkoj strukturi?

ZENOVIĆ: U formalnom smislu, prethodna pregovaračka struktura nije bila u potpunosti zaokružena tako da odgovara novoj metodologiji pregovaranja sa Evropskom unijom, a koja podrazumijeva formiranje tzv. tematskih klastera koji objedinjavaju više pregovaračkih poglavlja. Takođe, u proteklih nekoliko godina pregovaračka struktura je, bez evropskih integracija na vrhu agende, izgubila svoj oblik i dinamiku, pa samim tim produktivnost i efikasnost.

Uloga Ministarstva evropskih poslova i glavnog pregovarača koji je opet dio pregovaračke strukture je da vode i koordiniraju proces pregovaranja i na političkom i na ekspertsko-tehničkom nivou, ali i da rade na animiranju političke volje, motivaciji aktera pregovaranja i otvaranju šireg društvenog dijaloga. Glavni pregovarač je član svih tijela pregovaračke strukture, što mu daje i ulogu posrednika, vezivnog tkiva u vrlo složenom sistemu.

Kada uspostavimo i učvrstimo novu strukturu za pregovore, posvetićemo se takođe izgradnji mehanizama praćenja i evaluacije učinka aktera pregovaranja, ali i boljoj koordinaciji između tijela pregovaračke strukture, posebno između njenog ekspertsko-tehničkog i političkog segmenta.

Vlada je nedavno donijela Odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Kako će izgledati ta struktura?

ZENOVIĆ: Pregovaračku strukturu čine: Kolegijum za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao vladino i politički najznačajnije tijelo u pregovaračkoj strukturi, glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, Savjet za vladavinu prava, koji je posebno važan za poglavlja 23 i 24, Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, koji će uključivati pregovarače po klasterima, kao i pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU po pojedinim poglavljima pregovora.

Neka od tih tijela čine predstavnici organa vlasti, pa imaju politički karakter, neke su ekspertskog tipa, čine ih predstavnici državne uprave, akademske zajednice i civilnog sektora, a neka su mješovita.

Treba sačuvati institucionalnu memoriju, državne službenike, eksperte koji su dio pregovaračkog procesa od početka, sa velikim znanjem i iskustvom, a opet dati priliku i novim licima da donesu neku novu perspektivu, novu energiju za pregovore sa Evropskom unijom.

Svjestan sam da pregovaračka struktura može djelovati komplikovano ljudima van nje, zato će se Ministarstvo evropskih poslova posvetiti komuniciranju ove vrlo složene strukture građanima, sa ciljem da cijeli proces bude jasniji, inkluzivniji i transparentniji.

Prema tvrdnjama iz Brisela, trenutno postoji veliki entuzijazam za proširenje EU unutar samog bloka. Koliko će Crna Gora uspjeti da iskoristi tu šansu?

ZENOVIĆ: Evropske integracije su proces u kojem učestvuju dvije strane, i Crna Gora i Evropska unija, ali njena volja zavisi kako od raspoloženja koje vlada u Briselu tako i političke volje država članica. Zato je od izuzetne važnosti diplomatska aktivnost sa ciljem pridobijanja političke volje važnih evropskih adresa za našu stvar.

Proces pristupanja je u suštini meritoran proces, zasnovan na jasno definisanim političkim, pravnim i ekonomskim kriterijumima, ali određeni politički momenti mogu donijeti veće ili manje raspoloženje država članica za proširenjem Evropske unije. Izlaskom iz institucionalne krize i izglednim kompletiranjem pravosudnog i tužilačkog sistema kao preduslova za sve druge oblasti integracije, uz revitalizaciju pregovaračke strukture Crna Gora je na odličnom putu da taj entuzijazam opravda.

Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom biće odlična prilika da Crna Gora potvrdi svoju namjeru i odlučnost da bude prva naredna članica Evropske unije.

Kada očekujete sljedeće zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU, imajući u vidu da je posljednje bilo još za vrijeme vlade Duška Markovića?

ZENOVIĆ: Nova metodologija ima jasne smjernice, a to je da nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno dok se ne dobiju završna mjerila u poglavljima 23 i 24. Napredak u svim ostalim poglavljima uslovljen je napretkom u oblasti vladavine prava i zato u početku moramo staviti fokus na ta poglavlja. Princip ,,fundamentals first“, odnosno davanje prioriteta vladavini prava i funkcionisanju demokratskih institutcija kao nečemu na čemu cijeli evropski projekat počiva.

Ipak, uporedo sa radom na poglavljima 23 i 24, predano ćemo raditi na sprovođenju obaveza u ostalim poregovaračkim poglavljima. Ako bi govorili o poglavljima koja su u ovom trenutku spremna za zatvaranje, odnosno imaju interni nivo spremnosti, to su: poglavlje pet – Javne nabavke, šest – Privredno pravo, sedam – Pravo intelektualne svojine i 20 – Industrijska politika i preduzetništvo.

Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom, koja je trebala da bude u decembru, ipak se nije održala. Da li će se tim povodom nešto promijeniti početkom godine?

ZENOVIĆ: Međuvladine konferencije su najviši nivo susreta Crne Gore i država članica, svojevrsna samitska forma pregovaranja i činjenica da će se održati nakon dvije godine govori o pozitivnom signalu iz Brisela prema institucionalnim pomacima u Crnoj Gori.

Evropski partneri najavili su mogućnost da se Međuvladina konferencija održi u prvom kvartalu ove godine i očekujem da ona bude početak nove, efektivne faze u pregovorima i znak podrške Vladi za ogroman posao koji je pred nama.

Percepcija javnosti je, da kada se zatvore poglavlja 23 i 24, pregovori su završeni. Ali posljednji izvještaj EK pokazao je da i u drugim, važnim poglavljima ima puno posla do zatvaranja. U kojim, osim pomenutih poglavlja, Vi vidite najveće probleme i izazove?

ZENOVIĆ: Proces evropskih integracija podrazumijeva sveobuhvatnu reformu svih sfera društva. Iako najčešče govorimo o vladavini prava, druge oblasti nisu manje važne za naš život, našu zajednicu. A među njima su često oblasti u kojima će, zbog strukturnih preduslova, integracioni proces biti zahtjevniji, u kojima su reforme jako obimne i iziskuju velika finansijska sredstva.

U tom smislu, kao zahtjevna poglavlja ističu se 27 – Životna sredina i klimatske promjene, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. U oblasti životne sredine biće potrebno osigurati sredstva za izgradnju javne infrastrukture, dok je u okviru poglavlja 12 potrebno stvoriti finansijski okvir za ispunjavanje strogih zahtjeva i standarda EU koji se odnose na proizvodnju i preradu hrane

Reformski procesi treba da budu suštinski

Predsjednik države tvrdi da do 2028. Crna Gora može završiti pregovore a potom i postati punopravna članica. Jeste li i Vi tako optimistični?

ZENOVIĆ: Smatram da je ključno da reformski procesi budu suštinski i da idu najvećom mogućom dinamikom, a tada su i optimistični scenariji mogući. Cilj reformskih procesa je prije svega poboljšanje kvaliteta života naših građana, ali i ubrzanje puta ka punopravnom članstvu u EU.

Nakon završetka pregovora i reformskih procesa, slijedi ratifikacija ugovora o pristupanju, uz referendume u državama gdje su obavezni, zato je važno da se pregovori završe u najkraćem roku da bi 2028. ili 2030. godina kao postavljeni rokovi, bile moguće.

Dugi pregovori dovode do zamora građana integracijama, a tada je osnovni motiv i energiju za nove korake na evropskom putu teško naći. Građani Crne Gore u izrazito velikom broju podržavaju proces evropskih integracija. Zbog toga smatram da zbog propuštenih šansi i izgubljenog vremena, mi koji smo akteri pregovaračkog procesa, imamo obavezu da proces pregovaranja završimo u najkraćem roku.

Izvor: Pobjeda