Dojče vele: Da li je njemačka politika na Bliskom istoku jednostrana?
Ilustracija

Dojče vele: Da li je njemačka politika na Bliskom istoku jednostrana?

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ponovo je bila u posredničkoj misiji na Bliskom istoku. Od njenog posljednjeg putovanja, situacija se znatno pogoršala, poše DW.

Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, njemačka ministarka spoljnih poslova tri puta uzastopno boravila je na Bliskom istoku. Cilj: podržati Izrael u njegovoj borbi protiv Hamasa u Pojasu Gaze, ali u isto vrijeme i opomenuti tu zemlju da bude umjerena, kako bi zaštitila palestinsko civilno stanovništvo. A sa susjednim arapskim državama prvenstveno je razgovarala o sprečavanju regionalnog sukoba.

Analena Berbok je sada ponovo bila u tom regionu, kao i njen američki kolega Entoni Blinken. Tenzije su se, međutim, značajno povećale. S jedne strane, sve je veća međunarodna kritika Izraela zbog prekoračenja svog cilja eliminacije Hamasa.

Istovremeno, sukob se proširio. Posebno otkako je Izrael ubio komandanta libanskog Hezbolaha, ta organizacija koju podržava Iran pojačala je napade na sjeverni Izrael.

Napadi Hutija na međunarodne brodove

Osim toga, Huti, pobunjenici u Jemenu koje takođe podržava i Iran, napadaju strane brodove u Crvenom moru na putu ka i iz Sueckog kanala. Nekoliko brodarskih kompanija sada izbjegava taj najkraći put od Azije do Evrope i ide znatno dužim i znatno skupljim pomorskim putem oko Afrike.

Hans-Jakob Šindler, stručnjak za Bliski istok iz međunarodne organizacije Counter Extremism Project, predviđa “ozbiljan globalni ekonomski problem“ ako se takva situacija nastavi: “Ne možemo bez Sueckog kanala godinu dana“, ukazuje Šindler za DW.

Njemačka vlada prepoznala je ozbiljnost situacije. Očekuje se da će se Njemačka uskoro pridružiti pomorskoj misiji koju predvode SAD u Crvenom moru protiv napada Hutija.

Berbok je takođe nagovijestila da njemačka vlada više neće stajati na putu isporukama britanskih borbenih aviona Jurofajter Saudijskoj Arabiji. Pošto je Jurofajter zajednička proizvodnja, Njemačka mora takođe da dâ zeleno svjetlo.

U svom koalicionom sporazumu, stranke vladajuće koalicije u Berlinu, Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP) zapravo su se složile da ne izvoze oružje u zemlje poput Saudijske Arabije, odnosno zemlje koje su uključene u rat u Jemenu. Postoje i kritike na račun stanja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Ali, pošto ta zemlja sada presrijeće rakete Hutija prema Izraelu, njemačka vlada će vjerovatno ostaviti svoju zabrinutost po strani.

Njemačka kritika Izraela

Kada je riječ o suštinskom sukobu između Izraela i Hamasa, njemačka ministarka spoljnih poslova ostaje pri svom prethodnom stavu: s jedne strane, da uvjeri Izrael da se može “osloniti na našu solidarnost u borbi protiv slijepog terora koji želi da zbriše Izrael s karte“.

Ali, o vojnoj akciji Izraelau Pojasu Gaze s mnogo mrtvih palestinskih civila, ona kaže: “Patnja mnogih nevinih ljudi ne može ovako da se nastavi. Potrebna nam je manje intenzivna operacija.“

Berbok je takođe ponovo kritikovala nasilje izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali nad Palestincima i tokom posjete izjavila da je izgradnja izraelskih naselja “ilegalna“.

Ko bi trebalo da upravlja Pojasom Gaze u budućnosti?

Što se tiče budućnosti Pojasa Gaze, Berbok se jasno suprotstavila mišljenjima pojedinih ultradesničarskih izraelskih ministara koji bi najradije istjerali palestinsko stanovništvo iz tog područja.

“Gaza pripada Palestincima“, rekla je ona u Izraelu – i u tom se u potpunosti složila sa svojim američkim kolegom Blinkenom.

“Nažalost, ne postoji jedinstven stav izraelske vlade s kojim bi se moglo nešto učiniti“, kaže Hans-Jakob Šindler. Na izraelskoj strani se izgleda pojavljuje osnovni konsenzus da “neka vrsta izraelske bezbjednosne strukture treba da nastavi da postoji (u Pojasu Gaze) u srednjoročnom i dugoročnom periodu“.

Tu se postavlja pitanje: “Ko bi onda trebalo da upravlja Gazom? (…) Nema dobrovoljaca. Ujedinjene nacije, koje bi mogle da upravljaju, izgubile su povjerenje Izraela, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci. Arapske države napravile su ogroman korak unazad. (…) Ko bi drugi to uradio? Sigurno ne Evropljani. Nema dobre ideje“, kaže Šindler.

Svojom vojnom akcijom u Pojasu Gaze, Izrael je samo “kupio vrijeme da reorganizuje Gazu“, upozorava Šindler. Možda čitavu deceniju. Ako Izrael ne nađe bolje rješenje, onda će se suočiti sa sličnim bezbjednosnim problemom kao i ranije, bilo da se neprijatelj tada bude zvao Hamas ili nekako drugačije.

Vašington ne želi da naljuti ni Arape, ni Jevreje

Pa koji onda manevarski prostor ostaje za njemačku bliskoistočnu politiku? S jedne strane, tu su očigledno glavnu ulogu odigrale SAD, a ne Njemačka ili EU, kaže Šindler.

S druge, Njemačka ima kontakte s veoma različitim akterima u regionu, posebno sa arapskim državama. Osim toga, prema Šindleru, manevarski prostor Bajdenove vlade takođe je ograničen, s obzirom na početak američke predizborne kampanje. “Jasni stavovi Vašingtona imaju političku cijenu. (…) Oni ne žele da naljute ni arapske, ni jevrejske glasače u Americi.“

Reakcija u arapskom svijetu

U arapskim medijima, posjeta njemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok protekla je u sjenci Blinkenovog putovanja u region, koje se odigralo u isto vrijeme. Ali, televizija Al-Arabija, koju finansira Saudijska Arabija, pomenula je govor Berbok na Zapadnoj obali u kojem je ministarka rekla da je Izrael dužan da zaštiti Palestince u toj oblasti.

Londonski list Al kuds al arabi, koji finansiraju palestinski investitori, kritičan je prema njemačkoj bliskoistočnoj politici – a time i prema putovanju Berbok. Na konferenciji za novinare u Kairu, njemačka ministarka spoljnih poslova poslala je, ocjenjuje taj medij, “poruke podrške izraelskoj okupaciji u njenoj agresiji na Pojas Gaze“.

Generalno se njemački stav u ratu Izraela protiv Hamasa posmatra pretežno kritički. Njemačka politička elita svoju podršku Izraelu opravdava „navodnim osjećanjem krivice“ za Holokaust i potrebom da se iskupi podrškom Izraelu, navodi se u komentaru na portalu katarske televizije Al-Džazira na engleskom jeziku. Ta televizija optužuje njemačku vladu da normalizuje antiarapski i antimuslimanski rasizam i opravdava još drakonskiju antiimigracionu politiku.

Generalno govoreći, njemačka pozicija u ratu opisana je kao jednostrana, a na Njemačku, kao jednu od najodlučnijh pristalica Izraela, gleda se negativno.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.