Da je rješavanje skladištenja oduzetih narkotika u crnogorskim pravosudnim institucijama dio prioritetnih aktivnosti Ministarstva pravde koje uključuju ukupno rješavanje problema skladištenja dokaza koji se koriste u sudskim postupcima širom Crne Gore, a posebno u Podgorici, potvrdili su za "Dan" iz tog resora. 

Ističu da narkotici spadaju u najvredniji dio dokaznog materijala, pa ovo pitanje privlači posebnu pažnju i zahtijeva poseban tretman.

– Čuvanje dokaznog materijala je dugogodišnji problem sa kojim se suočava crnogorsko pravosuđe. Taj problem je posebno eskalirao zadnjih godina kao posljedica povećanja količine zaplijenjenih narkotika u Crnoj Gori. Očekivanim povećanjem efikasnosti rada policije i pravosudnih organa u narednom periodu taj problem će nesumnjivo dodatno biti izražen, pa je stoga potrebno uspostaviti novi sistem upravljanja i čuvanja dokaznog materijala. Rješavanje tog problema zahtijeva dvojaku akciju. Sa jedne strane, neophodne su izmjene zakona kojima će biti predviđeno da se čuvaju samo uzorci, a ne čitava količina zaplijenjenih narkotika, a sa druge strane, potrebno je kvalitetno institucionalno riješiti pitanje upravljanja zaplijenjenim materijalom i njegovog čuvanja. Ministarstvo pravde intenzivno radi na oba kolosijeka – saopštili su "Danu" iz resora kojim rukovodi Andrej Milović.

Na rješavanju pitanja skladištenja, kako dodaju, rade u dvije faze.

– Prva faza bi bila rješavanje situacije u Podgorici, kako se više ne bi dešavala kopanja tunela ili slični pokušaji krađe dokaznog materijala, i tu planiramo formiranje depoa za bezbjedno čuvanje dokaza. Druga faza podrazumijeva formiranje posebnog nacionalnog centra za upravljanje i čuvanje dokaznog materijala, što je jedan od strateških projekata Ministarstva pravde – objašnjavaju iz tog ministarstva.

S tim u vezi, kako navode, već su obavili niz pripremnih aktivnosti na sagledavanju i analiziranju postojeće situacije i uspostavili komunikaciju i saradnju sa partnerima iz inostranstva sa kojima će biti organizovan niz susreta i radnih posjeta institucijama tog tipa, kako bi njihove najbolje prakse inkorporirali u naša rješenja.

– Dakle, Ministarstvo pravde intenzivno radi na obezbjeđivanju modernog, kvalitetnog i zadovoljavajućeg rješenja koje za cilj ima da opslužuje potrebe institucija u decenijama koje su pred nama – naveli su iz Ministarstva pravde u odgovoru na pitanje "Dana".

U dokumentu koji je 8. novembra prošle godine u Briselu predstavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, Evropska komisija (EK) je pozvala Crnu Goru da prioritetno usvoji izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku kako bi se omogućilo da se kao dokaz za sudski postupak zadrži samo uzorak zaplijenjene droge, a ne cijela količina, kao što je trenutno slučaj. Kako se navodi u izvještaju EK o Crnoj Gori, tone zaplijenjene droge nalaze se u tužilaštvima i sudovima, u neodgovarajućim uslovima, dok se čeka na suđenja.

Specijalno tužilaštvo (SDT) je tokom 2022. godine, u saradnji sa međunarodnim partnerima, sprovelo osam krivičnih istraga u vezi sa švercom droge.

– Više državno tužilaštvo vodilo je tri krivične istrage u vezi sa drogom na međunarodnom i nacionalnom nivou. Ove istrage dovele su do zaplena droge u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. Policijska jedinica zadužena za krivična djela u vezi sa drogom sada je podijeljena u dvije grupe – jednu za borbu protiv krijumčarenja droge u vezi sa organizovanim kriminalom i drugu za prevenciju zloupotrebe droga. Ukupno imaju 25 članova – navodi se u tom izvještaju EK.

Ukazali su na potrebu da se izvrše zakonske izmjene.

– Nedovoljan kapacitet skladištenja zaplijenjene droge tek treba da se riješi. Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku kako bi se omogućilo da se kao dokaz za sudski postupak zadrži samo uzorak droge, a ne cijela količina, kao što je sada slučaj. Crna Gora mora prioritetno izmijeniti pravni okvir o skladištenju i uzorkovanju droga i uskladiti ga sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima EU u skladištenju, transportu i uništavanju narkotika – sugeriše Evropska komisija.