Najvažniji element: uvođenje kartice mogućnosti (Chancenkarte) zasnovane na sistemu bodovanja. Ona uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vrijeme vlasnici kartice mogu da traže posao. Uslovi za dobijanje su: poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i lična veza s Njemačkom.

Strani kvalifikovani radnici ubuduće će morati da imaju ​​minimalnu bruto platu od oko 43.800 eura godišnje (do sada 58.400 eura).

Potražioci azila koji su u zemlju ušli prije 29. marta 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao – moći će da podnesu zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalifikovani radnici, ako povuku svoj zahev za azil. Do sada su prvo morali da napuste zemlju, a zatim podnesu zahtjev za radnu vizu iz inostranstva.

Svako ko dolazi u Njemačku kao visokokvalifkovani stručnjak iz neke zemlje izvan EU može da povede supružnika, djecu i roditelje. Međutim, preduslov da je egzistencija porodice osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć.

Plava karta EU i pravilo za Zapadni Balkan

Postojeća regulativa za kvalifikovane radnike s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU, se nastavlja – proširena je lista tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to prije bili samo matematika, informatika, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, vaspitače i njegovatelje.

Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU sklope tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će od marta 2024. moći da dođu i radeu Njemačkoj dok proces priznavanja kvalifikacija traje. Boravak se može produžiti do tri godine.

Ako žele da dovedu i supružnike ili maloljetnu djecu, kvalifikovani radnici moraju dokazati da ih mogu sami izdržavati, ali više ne moraju dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.

Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada važi na neograničeno vrijeme. Od juna 2024. godišnja kvota će se udvostručiti na 50.000 radnika.

Više deportacija

Ubuduće se deportacije više neće najavljivati ​​unaprijed, a maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportuju produžuje je s deset na 28 dana – a policija dobija šire ovlasti i pri pretresu izbjegličkih domova.

Predviđaju se i strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost pretraživanja telefona potražioca azila i mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u nekoj kriminlanoj organizaciji čak i ako nisu počinili krivično djelo.

Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tokom januara, te da će stupiti na snagu krajem aprila 2024.

Više sporazuma o vraćanju migranata

Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima se pregovara o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom decembra.

Osim toga, više zemalja bi trebalo da budu klasifikovane kao sigurne zemlje porijekla, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u novembru. Tamo je onda lakše moguće vraćanje osoba kojima je odbijen zahtjev za azil. Vlada takođe želi da reaktivira sporazum EU i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku su iz Sirije, Afganistana i Turske.

Brže odluke o azilu

Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduće bi to trebalo da se znatno ubrza.

Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet odsto trebalo bi da budu okončani za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima – maksimalno šest mjeseci.

Manja socijalna davanja

Do sada su potražioci azila imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a poslije 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je viši iznos. Ubuduće bi se niže naknade za potražioce azila primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci.

Osim toga, umjesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini uvodi se tzv. „Socialcard” – platna kartica kojom potražioci azila mogu da kupuju samo hranu i druge savodnevne potrepštine. Cilj ove mjere je da se ograniči mogućnosti slanja novca šalju rodbini u domovini.