Ovo zagrijavanje biće uzrokovano, prije svega, daljim sagorijevanjem fosilnih goriva u svijetu ali i prirodnom pojavom El Ninjo, koja se javlja u intervalima od 4-5 godina i koja ove zime dodatno zagrijava površinu pacifičkog okeana i podiže temnperaturu planete, navodi se u danas objavljenom istraživanju klimatologa superkompjuterskog centra u Barseloni.

Ovogodišnje zagrijavanje, prema proračunima kompjuterskih modela, će vjerovatno porasti za 1,54 Celzijusa i ovakav trend bi mogao da se nastavi tokom cijele naredne dekade.

Predviđanja ovih naučnika govore da će narednih pet godina, od 2024. do 2028. godine prosječno otopljenje iznositi između 1,49 i 1,79 stepeni Celzijusa, a da će u periodu, od 2029. do 2033. godine godišnje otopljenje iznositi 1.67 do blizu dva stepena Celzijusa.

Član istrazivačkog tima Roberto Bilbao naglašava da ovakav ritam rasta temperature ne znači sa sigurnosću da će klimatski dogovor iz Pariza postignut 2015. godine, u kome se govori o usporavanju rasta otopljavanja ispod 1,5 stepeni Celzijusa, biti probijen, jer se ovaj dogovor odnosi na period od 20 godina, ali sve ukazuje na to da se svijet opasno približava naznačenoj kritičnoj granici.

Ukoliko ipak dođe do globalnog zagrijavanja koje prevazilazi dogovorenu strategiju u Parizu, naučnici predviđaju da će širom planete doći do odumiranja koralnih grebena i uništenja tih ekosistema, da će uslijediti otapanje leda na Antarktiku i doći do porasta nivoa mora i okeana, kao i ozbiljnih posljedica u sektoru poljoprivrede u nekim djelovima svijeta.

Ovakvo otopljavanje može dovesti do lančane reakcije negativnih bioloških i klimatskih promjena na planeti koje će biti nepovratnog karaktera.

Izvor Dan