To je juče “Vijestima” rekao portparol BS-a Adel Omeragić, poručujući da se ne smije dozvoliti da se “ponovi situacija da Bošnjaci, kao treći narod po brojnosti, ne budu zastupljeni u tom sudu”.

Ustavni odbor Skupštine trebalo bi danas da raspiše oglas za izbor jednog sudije Ustavnog suda, jer sudija i predsjednik te institucije Milorad Gogić 27. maja stiče uslove za odlazak u penziju.

Omeragić kaže da BS poziva odbor da prilikom utvrđivanja liste kandidata za poziciju u Ustavnom sudu, vodi računa o ustavnoj i zakonskoj obavezi “da i među sudijama treba biti ispoštovana nacionalna zastupljenost manje brojnih naroda”.

Ocjenjuje da je insistiranje BS-a na kompetentnom sudiji iz redova bošnjačkog naroda potpuno utemeljeno i opravdano.

“Ustav, kao najveći pravni akt naše države, a posebno Zakon o Ustavnom sudu, sve obavezuju. U zakonu jasno piše da se vodi računa o tome da i među sudijama treba da bude ispoštovana nacionalna zastupljenost manje brojnih naroda. Predlaganje sastava Ustavnog suda koji ne uvažava ove ustavne mehanizme, za nas je apsolutno neprihvatljivo i predstavlja kršenje Ustavom zagarantovanih i degradaciju već ostvarenih prava”, istakao je Omeragić.

U Ustavu piše da se pripadnicima manjinskih naroda jemči pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, dok se u Zakonu o ustavnom sudu navodi da su predlagači prilikom predlaganja kandidata dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda.

BS je i prilikom posljednjih imenovanja u pravosuđu insistirao na tome da na te pozicije dođu pripadnici bošnjačkog naroda. Lider te partije Ervin Ibrahimović rekao je krajem novembra prošle godine da Bošnjaka nema ni u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore...

“Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore?”, pitao je.

BS je tada odbio da podrži izbor Faruka Resulbegovića u Ustavni sud, a Ibrahimović je kazao da se ne radi o tome je li taj aktuelni sudija Albanac, već o tome da neko želi da pravi “Crnu Goru bez trećeg po brojnosti naroda”.

Omeragić kaže da je ova tema decenijama bila sporedna u crnogorskom društvu, i da se pod frazom o građanskom društvu dešavala potpuna marginalizacija manjinskih naroda na mjestima odlučivanja i u institucijama vlasti.

“Zaslugom BS-a ova tema je dobila značaj u javnosti i kroz zakonodavstvo i njegovu primjenu. Zajedno s drugim partnerima u vlasti, uspjeli smo donekle unaprijediti zastupljenost Bošnjaka i drugih manjinskih zajednica. Naravno, znamo da je to još daleko od nivoa koji odslikava realnost multietničke Crne Gore”, poručuje sagovornik.

Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika s najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Kandidat mora da bude crnogorski državljanin, da ima propisan nivo kvalifikacije obrazovanja, položen stručni ispit za rad u državnim organima ili pravosudni ispit...

Za izbor u prvom krugu potrebna je dvotrećinska podrška parlamenta (glasovi najmanje 54 poslanika), a u drugom tropetinska (glasovi najmanje 49 poslanika).

Ustavni sud ima sedam sudija, koje Skupština bira na 12 godina. Osim Gogića i Resulbegovića, aktuelne sudije su Snežana Armenko, Momirka Tešić, Dragana Đuranović, Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović.