Đukanovićeva je kazala da je odluka predsjednika da vrati zakone Parlamentu bila apsolutno utemeljena.

"Prije ili kasnije će Crna Gora, ukoliko zaista želimo taj proces integracija nastaviti i uspješno okončati, morati da se pozabavi time. Mislim da je to bio fantastičan povod i predsjedniku, a sa druge strane i Pokretu Evropa sad da reaguje. Mislim da tadašnje reagovanje Pokreta Evropa sad prema svom potpredsjedniku negdje oslikava ne samo ta duboka mimoilaženja u partiji.... Mislim da reagovanje njegove partije na njegovo postupanje nije primjereno čak ni za demokratske prakse onih političkih partija koje jesu demokratske", istakla je politikološkinja.

Na pitanje da li je možda Milatović u manjini u svojoj partiji, Đukanovićeva je odgovorila:

"Meni to samo govori da je taj raskol očigledan i da je očigledno neminovan, a da li je on u manjini ili ne nijesam baš sigurna jer mislim da i Milatović i Spajić imaju značajan dio članova koji negdje se usaglašavaju sa njihovim politikama, ali ona nijesu konzistentna oko nekih ključnih strateških pitanja."

Bojana Jokić takođe smatra da su posrijedi političke nesuglasice. Problematično je, ocjenjuje on, što sve nije bilo prethodno iskomunicirano, unutar partije, to jest poslanika PES-a i predsjednika.

"Zakon sam po sebi nije toliko problematičan, ali svo to nemanje komunikacije je dovelo da se sve svede na politički nivo i raskol u PES-u donekle kulminira. To sve više pothranjuje negodovanje i nepovrjerenje javnosti u ove procese", kazala je Jokićeva u "Pretresu", koji se emituje na sva tri medija Javnog servisa, petkom od 18.10 sati.

Građanskog aktivistu Aleksandara Dragićevića raduje ovakva vrsta kohabitacije.

"Da smo to imali prije 15 ili 20 godina, bilo bi nam mnogo bolje. Dajem jedan primjer. Recimo da je gospodin predsjednik Filip Vujanović postavio pitanje zašto se usvaja zakon o subvencijama za obnovljive izvore energije, danas ne bismo imali dvadesetine ubijenih rijeka i bogaćenje raznih tajkuna. Ili da smo vraćali neke druge zakone ne bismo dolazili u situacije da se brojni zakoni nalaze upravo kod Ustavnog suda koji cijeni njihovu ustavnost. Tako da ovo je jako dobro", rekao je on.

Ističe da je dobro što predsjednik koristi svoja ustavna ovlašćenja, te da u Skupštini nije usvojen zakon koji bi kasnije Evropska komisija osporila.

"Vi već nešto slično imamo kroz Egalizacioni fond koji se kroz prethodnih deset godina nije pokazao kao dobro rješenje zato što se opštinama daju određena sredstva koja se uglavnom koriste za potrošnju. To nijesu velika sredstva koja mogu značajno promijeniti nešto. Trebali su se nalaziti neki novi modeli. Sva ova tri zakona donošena su zbog nečega da bi se nešto brzo završilo. U Crnoj Gori smo vidjeli da sve što radimo preko koljena na kraju nemamo dobre rezultate. Evo sada svjedočimo da je upravo vlada Dritana Abazovića s onom kupovinom Željezare napravila velike probleme. Imao probleme u Solaru, brojne druge probleme s trajektom koji ne može da se remontuje i to. To su sve bila neka instant rješenja. Tako da definitivno ovdje čini mi se da na mjestu predsjednika nije bilo nekih grešaka i da je to jako dobro, ali mislim da je izostala komunikacija", zaključio je Dragićević.

Podjetimo, Skupština je danas ponovo usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakona o privrednim društvima, ali ne i izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama.

Ove zakone Milatović je, shodno članu 94 Ustava, prethodno vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. On je 30. decembra prošle godine donio Ukaze o proglašenju 14 od 17 zakona, koje je Skupština usvojila neposredno prije kraja 2023. godine.

O izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama glasala su 42 poslanika, od čega je 38 bilo uzdržano a četiri protiv.