- Monstat još nije objavio kretanje zarada u decembru 2023. godine, s tim da su iste u avgustu porasle samo za 0,1 odsto, oktobru za 0,4 odsto i novembru za 0,5 odsto. Pošto je malo vjerovatno za očekivati iole značajniji porast prosječnih zarada u decembru 2023. godine to će, s obzirom na negativan rast potrošačkih cijena u prethodna četiri mjeseca, u skladu sa članom 58 Zakona, usklađivanje za 1. januar 2024. godine biti svedeno skoro na nulu, ili će u potpunosti izostati - ističe dr Lojpur.

Statistika

Kretanja cijena u posljednja četiri mjeseca, koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom usklađivanja, koje je Monstat objavio su: septembar porast 0,8 odsto, oktobar pad 0,3 odsto, novembar pad 0,3 odsto, decembar pad 0,5 odsto. Sumarno na nivou četiri mjeseca imamo pad potrošačkih cijena od 0,3 odsto.

U izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su usvojene krajem prošle godine, nalazi se i promjena načina usklađivanja penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod.

Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to: u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene indeksa zarada ili jednaka toj stopi; u procentu koji predstavlja zbir 25 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 75 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene indeksa zarada.

- Umjesto usklađivanja, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnom kvartalu u odnosu na kvartal koji mu prethodi, predlaže se usklađivanje, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca, koji im prethode. Na taj način bi se obuhvatili relevantni statistički podaci za svih 12 mjeseci u toku jedne kalendarske godine - kazao je Lojpur.

On je, komentarišući zadnje izmjene Zakona o PIO kojima se minimalna penzija izjednačila sa mnogim penzijama sa punim radnim stažom, poručio da nam je potrebna hitna reforma penzionog sistema čime bismo iznašli jednostavniju formulu za utvrđivanje visine penzije, radili na proširenju obuhvata za uplatu doprinosa, pooštrili uslove za dobijanje invalidske, porodične penzije i ostalih posebnih prava i slično.

- Da bismo došli do 450 eura minimalne penzije moramo mnogo toga uraditi. Fond PIO treba da bude u pravom smislu fond, koji treba da ,,oplođuje“ novac koji se uplaćuje u vidu doprinosa. Naša penzija nije data od Boga niti od države i moramo razdvojiti socijalu od penzije. Penzija treba da bude naša odgođena štednja. Taj fond mora da kupuje obaveznice, akcije... Ako sam ja uplaćivao doprinose 40 godina, ta penzija treba da bude dvostruko veća od plate koju sam primao - objašnjava Lojpur, podsjećajući da su prošle godine uputili dopis premijeru Milojku Spajiću u kojem, kao Udruženje, nude stručnu pomoć i čekaju sastanak sa resornom ministarkom Naidom Nišić.

- Mi smo počeli dobrovoljno da radimo na reformi. Napravili smo sporazum sa Savezom udruženja penzionera i Pokretom penzionera. Utapamo se u sistem i svugdje nudimo pomoć. Sve partije pričaju oko strateških ciljeva. Ajde da sjednemo da vidimo koji su to ciljevi - kazao je Lojpur, ističući da je penzionerima dovedeno u pitanje ljudsko dostojanstvo i ozbiljno im je ugrožen životni standard.

- Da bi stvar u pogledu materijalnog položaja penzionera bila jasnija, pođimo od toga da, prema zvanično dostupnim podacima, Crna Gora po indeksu siromaštva zauzima neslavno 34. mjesto u svijetu, zajedno sa grupom zemalja iz Afrike, Azije i Južne Amerike, te da su samo četiri evropske države ispred nas Moldavija, Ukrajina zahvaćena ratom, Turska i BiH, koja se nalazi na 18. mjestu. Slično tome, prema zvaničnom saopštenju Monstata iz oktobra prošle godine, koje se tiče materijalne i socijalne deprivacije, pokazalo se da 13,9 odsto građana ne može sebi priuštiti adekvatno zagrijavanje stana, 63,9 odsto ispitanih ne može sebi priuštiti nedjelju godišnjeg odmora,

59,6 odsto ne može sebi priuštiti neočekivan finansijski trošak, 30,6 odsto kasni s plaćanjem obaveza i slično - navodi Lojpur.

Starosne i prevremene penzije

On objašnjava da su starosne i prevremene penzije skoro upola niže u odnosu na izdvojene doprinose tokom radnog vijeka, jer se ta penziona sredstva dijelom nenamjenski koriste za socijalni karakter davanja (beneficirani radni staž, invalidnine, porodične penzije i dr.) za šta nijesu obezbijeđeni posebni izvori sredstava.

- Umjesto da je u visini plate ili bar 80 odsto prosječne plate, prosječna penzija je 50 odsto prosječne neto plate, odnosno 43 odsto prosječne bruto plate - tvrdi Lojpur.

Po njegovim riječima, čelnici Fonda PIO i predstavnici pojedinih državnih organa više puta su ukazivali na, kako su kazali ,,neprilagođenost“ Zakona.

- U stvarnosti, radi se o pravom matematički nelogičnom kuriozitetu koji se desio izmjenama i dopunama Zakona o Fondu PIO iz decembra 2021. godine, gdje se predviđaju kvartalna usklađivanja, a istovremeno se navode svega tri ključna datuma kada se usklađivanje penzija vrši, i to: 1. januar, 1 maj i 1. septembar, što je takođe bio predmet naših ranijih saopštenja za javnost. Ne vidi se na koji se period mjeren kvartalima usklađivanje odnosi i koje mjesece je obuhvatio prethodni uporedni kvartal na koji se u posljednjoj odluci o usklađivanju pozivaju. Kao posljedica nemogućnosti primjene navedene ,,nelogičnosti“, penzionerima je u 2022. godini zakinuto čitavih 15 odsto, a zakinuti su i prilikom posljednjeg usklađivanja krajem juna prošle godine, kako u pogledu visine procenta usklađivanja, tako i što je nakon protoka puna tri mjeseca od donošenja navedene odluke do isplate povećanje, isto u cjelini ,,pojela“ inflacija - objašnjava Lojpur.

On napominje da je teško shvatljivo da u fazi kada Vlada priprema prijedlog budžeta za narednu godinu, Fond PIO nije našao za shodno da uzme učešća u tom procesu, pokrene otvorenu raspravu, čuje mišljenje penzionera i slično.

- To pokazuje da rukovodne strukture Fonda uopšte ne interesuje sudbina, odnosno nepodnošljiv materijalni položaj najbrojnije grupe građana Crne Gore, da uopšte ne razumiju šta je misija Fonda PIO – kapitalizacija štednje, te da kao čelnici nijesu uspjeli da steknu potreban nivo autoriteta da bi o tom pitanju pregovarali i usaglasili se sa Vladom. Nasuprot tome, penzioneri su očekivali da i sami izađu u javnost sa prijedlogom, i to ne samo oko visine budžeta, već da se nametnu kao pokretači radikalnih i cjelovitih reformi posve ruiniranog penzionog sistema - tvrdi Lojpur.

Smatra da bi stavljanjem na dnevni red ovih pitanja, reformski proces penzionog i kompletnog socijalnog sistema zaštite građana pokrenuli s mrtve tačke.

Uz poziv na nužnu promjenu zakonodavstva i snažniji angažman penzionerskih udruženja, Lojpur ističe potrebu za hitnom reformom penzionog sistema i promjenama u zakonodavstvu kako bi se osigurali održivost i dostojanstven život penzionera u Crnoj Gori.

Podaci Monstata nijesu tačni

Lojpur navodi da veliki problem oko usklađivanja penzija predstavljaju podaci Monstata, za koje tvrdi da nijesu tačni.

- U Crnoj Gori je 45.000 preduzeća, a metodologija za zarade je pogubna. Monstat to radi samo sa 3.000 preduzeće i neće da uzimaju podatke od Poreske uprave. Državne institucije su ostale u kamenom dobu - tvrdi Lojpur

Fond PIO nestatutarno donosi odluke

Po njegovim riječima, položaj penzionera se posebno usložnjava kada je riječ o funkcionisanju Fonda PIO, jer se radi o nepoštovanju Zakona, ako o zakonu uopšte možemo govoriti kada je riječ o ponašanju njegovih čelnika.

- Takvo ponašanje je logična posljedica činjenice da direktor Fonda PIO ,,troši“ već peti po redu VD mandat, s tim da istovremeno ključne odluke donosi već duži period nekompletan upravni odbor, pri čemu ih potpisuje ,,predsjedavajući“, dakle lice koje ima funkciju, koja nije predviđena Statutom Fonda, član 14, gdje se, između ostalog, kaže da ,,predsjednik potpisuje akta koja donosi Upravni odbor“. Na ovaj nestatutaran način donošenja odluka već smo ranije u našim saopštenjima upozoravali čelnike Fonda PIO, Vladu Crne Gore, odnosno njenog predsjednika, ministra finansija, Državnu revizorsku agenciju, CDA i druge - poručuje Lojpur.

Izvor Pobjeda