Lutovac je protiv predloga da se ukine odredba kojom je pritvor ograničen na tri godine ukoliko se ne donese prvostepena presuda.

"Ako tri godine nijesu dovoljne da sud donese prvostepenu presudu, onda nešto nije u redu, ni sa samom optužnicom, ni sa dokazima priloženim uz nju", kazao je Lutovac.

Konstatuje da je Crna Gora u vrhu Evrope po broju pritvorenih lica u odnosu na broj stanovnika.

"A dugi pritvor predstavlja kršenje esencijalnog ljudskog prava, prava na slobodu i člana 5 stav 3 Evropske konvencije", ističe Lutovac.

Sa druge strane saglasan je sa odredbom o potvrđivanju optužnice, jer je, kako konstatuje praksa, pokazala da se ta ročišta u nedogled odlažu zbog formalnih razloga.

Ima i predlog da postupak bude još efikasniji.

"Zagovornik sam da se umjesto potvrđivanja optužnice uvede institut odgovora na optužnicu, kao što je to slučaj u Srbiji i Hrvatskoj, gdje se daje pravo okrivljenom i njegovom branitelju da se pismeno izjasne na optužnicu i dokaze koji su priloženi uz njih", naglašava advokat.

Dugo se u Crnoj Gori pričalo o izmjenama Krivičnog zakonika, a sada, kako je prokomentarisao za naš radio građanski aktivista Dževdet Pepić, uticaj pokušava da nametne i laička javnost. Ukazuje i da je sporna primjena ne samo ovog, već i drugih propisa, da je izražen pritisak javnosti na određivanje pritvora.

"Dođe kao neko olako rješenje, zaista nije lako ljude pritvarati, bez obzira na osnovanost sumnje ili ne, ali mislim da se to kod nas radi u dosta euforičnom stanju i da sudovi ponekad, da tako kažem, i nepotrebno određuju pritvor", smatra Pepić.

Ne čudi, kaže on, što građani najmanje imaju povjerenja u treću granu vlasti, odnosno sudstvo, jer se razvijalo pod direktnim ili indirektnim uticajem pojedinaca, odnosno političara koji biraju sudije i tužioce.

"Moraću da pomenem ta imena gospođe Medenice, Blaža Jovanića i mnogih znanih i neznanih. Mislim da bi trebalo da se dobro porazmisli o tome da se sudije i tužioci praktično biraju između sebe", navodi Pepić.

U predloženim izmjenama zakonika o krivičnom postupku loše je utvrđena odredba o određivanju pritvora, jer i dosadašnja praksa, kaže Pepić, je pokazala da su ljudi neosnovano bili dugo u pritvoru.

"Kako i da li se smije držati pritvoreni toliko dugo, a da naše sudstvo, tužilaštvo, i ne počne suđenje", kaže Pepić.

Ranije na predložene izmjene zakona reagovali su iz Akcije za ljudska prava koji su iskazali zabrinutost zbog, kako su naveli u saopštenju, snižavanja dostignutog nivoa ljudskih prava na pravično suđenje i ličnu slobodu. Naveli su i da je Crna Gora od 2009. do 2017. godine isplatila preko 11 miliona eura nadoknada zbog neosnovanog lišavanja slobode.