"Imaćemo vojnike u Letoniji i Bugarskoj, ali ćemo nastaviti da šaljemo vojnike na Kosovo i Irak. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, slaćemo vojnike u skladu sa novim zadacima NATO-a", rekao je Krapović na zajedničkoj pres konferenciji u "Vili Gorica" sa admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a i savjetnikom za vojna pitanja generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

Ministar je rekao da je današnji sastanak sa Bauerom još jedna prilika da ukaže posvećenost Crne Gore kredibilnom članstvu u NATO-u.

"Kad pričamo o kredibilitetu radi se o konkretnim potezima i saopštio sam admiralu Baueru da Crna Gora ostaje posvećena izvršavanju odluka koje su dobijete u Viljnusu na samitu prošle godine", rekao je Krapović .

Poručio je da Crna Gora mora povećati ulaganja u Vojsku, ukazujući da će od ovogodišnjeg budžeta više od dva odsto biti uloženo u te svrhe.

Kazao je da su za Crnu Goru posebno značajne bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana.

"Nastavićemo da podržavamo evroarlantsku budućnost Zapadnog Balkana", poručio je ministar, rekavši da je prisustvo NATO-a i Evropske unije na Balkanu značajno za sprečavanje malignih uticaja trećih strana.

"Kontinuitet evroarlantske agende će biti prikazan i kroz pomoć Ukrajini. U Ukrajini se brane vrijednosti NATO-a", rekao je ministar. "Signal je bio dobar i stavljeno je do znanja da ova Vlada želi da nastavi evroarlantski put", dodao je.

Podrška Ukrajini dok god bude potrebno
Krapović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da će se vojna i politička podrška Ukrajini nastaviti dok god bude potrebno.

"Pregovaramo sa jednim dijelom zapadnih partnera o vojnoj zajedničkoj pomoći. Kad pregovori budu gotovi, tada možemo dati informaciju koliko će to biti", rekao je, odgovarajući na pitanje koliko će novca biti izdvojeno za pomoć Kijevu.

Krapović je, na pitanje zašto Crna Gora ne donosi odluku o povećanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu i da li je to zato što bi se tome protivila koalicija "Za budućnost Crne Gore", rekao da Crna Gora može donijeti tu odluku u Skupštini, a da takvu inicijativu može Skupštini poslati Savjet za bezbjednost i odbranu.

"Što se tiče povećanja broja vojnika u Bugarskoj, to je posljedica ranijih odluka Savjeta i Skupštine. Ono što budu zahtjevi i stavovi 44. Vlade, ja ću iskomunicirati sa Briselom. KFOR je dobrodošao što se tiče obje strane - Beograda i Prištine. Ukoliko bude postojala potreba za povećanje, naći se se na dnevnom redu", rekao je Krapović.

Upitan da li zagovara kao ministar odbrane povećanje, odgovorio je:

"Ja moram vidjeti što su analize i predložiti. Ne bi je trebalo predložiti na političkom, nego bezbjednosnom nivou".

Bauer: Članstvo dobro za Crnu Goru, NATO i region
Bauer je kazao da su posljednjih sedam godina pokazatelj da je članstvo u Alijansi dobro za Crnu Goru, za NATO i za region.

Podsjetio je da Crna Gora igra ulogu u najvećoj vježbi koja se odigrava decenijama, da je doprinijela misiji na Kosovu i u Iraku. "Crna Gora je najavila povećanje budžeta za Vojsku, od čega četvrtina ide na modernizaciju", navodi on.

Kazao je da je NATO, koji ove godine slavi 75 godina postojanja, najuspješniji vojni savez u istoriji "zbog mira koji smo donijeli i konflikata koje smo spriječili".

"To je doprinelo da mnoge države žele da uđu u NATO. Mi smo mnogo jači zajedno nego pojedinačno. Zajedno štitimo više od fizičke bezbjednosti. Branimo prava tih država", dodao je.

Bauer je poručio da je bitno nastaviti s podrškom "ukrajinskoj braći i sestrama". "To nije milosrđe, već investicija. Rat u Ukrajini će uticati na bezbjednost svijeta", naglasio je. "Ako bi ljudi u Ukrajini imali demokratsko prava, ljudi u Rusiji bi ih ubrzo tražili. Koncept demokratije mora sve više da se brani", dodao je.

"Morate biti spremni da branite sebe"
Na pitanje novinarke TV Vijesti da da li je bilo razgovora o poligonu, Bauer je rekao da ne pitaju države države gdje će trupe vježbati, već da je to odgovornost svake države - da obuči svoje trupe.

"Morate biti spremni da branite sebe. Ako niste spremni da uradite to u svojoj državi, NATO države to rade u drugim državama NATO-a", rekao je Bauer.

Krapović je ukazao da se crnogorska Vojska obučava u drugim državama -Albaniji, Sjevernoj Makedoniji.

"Ja sam na početku ove Vlade rekao koji su njeni ciljevi. Razmatramo gdje bi bio dobar poligon za našu Vojsku, gdje bi se vojnici obučavali za sve misije gdje Crna Gora učestvuje. Ova Vlada je izglasana prije nekih tri mjeseca i nije se moglo pitanje riješiti za tako kratak period", rekao je on.

Bauer: Uprkos izborima, političkim pokretima, saveznici štite jedni druge
Na pitanje o učešću nekih partija u Vladi Crne Gore, Bauer je rekao da je NATO vojni savez.

"Pričamo na političkom nivou sa šefovima države, ali ja razgovaram samo sa ministrima odbrane. Države se obavezuju da implementiraju naše zadatke. Dok god države rade ono što su se obavezale, to nije povezano sa vladom, koalicijom. Uprkos izborima, političkim pokretima, saveznici štite jedni druge. Mi se brinemo za bezbjednost u okviru našeg saveza u kojem živi oko milijardu ljudi. Bilo je turbulentnih momenata u istoriji našeg saveza, ljudi su se pitali da li će savez opstati, alii mi smo još uvijek tu. Imamo 31 državu u savezu. Nismo svi jednaki, ali smo sve suverene i sve odluke donosimo konsenzusom. Nalazimo rješenja dogovorom, uprkos razlikama. Moćan način na koji smo se organizovali. Bezbjednost je bitna za sve države", poručio je Bauer.

Krapović: "Jadran" legalno pripada Crnoj Gori
Krapović je, na pitanje novinarke TV Vijesti da li je bilo komunikacije sa Hrvatskom oko školskog broda "Jadran" i da li zakazan novi sastanak, kazao da nije bilo sastanka i komunikacije.

"Sastanak je bio zakazan i ja sam bio voljan da razgovaram. U emisiji su me pitali da li sam spreman da pregovaram o vlasništvu. Smatram da to pitanje nije samo za mene nego za cijelu Vladu. Ali, smatram da 'Jadran' legalno pripada Crnoj Gori", ponovio je stav Krapović.

"Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane"
Ministar odbrane je, odgovarajući na pitanje o zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na konstataciju da je veliki broj zaposlenih podnio tužbu Agenciji za mirno rješavanje sporova povodom neisplaćenih dnevnica, prekovremenih, prazničnih sati, kazao da su tek 31. oktobra prošle godine stupili na poziciju.

"U tom pravcu nisam stigao da se koncentrišem. To jeste zahtjevno pitanje. Trećina sistema je uputila zahtjev prema Ministarstvu odbrane."

Rekao je da tek treba da se sastane sa sindikatom. "Računamo da će prvi put u istoriji biti potpisan kolektivni ugovor u sektoru odbrane", kazao je ministar.

Govoreći o slučaju Radanovići, kazao je da je disciplinski tužilac je na njegovu inicijativu pokrenuo postupak.

"Ja se sa političkog nivoa nisam miješao osim da se obezbijedi sve što po zakonu treba bude sprovedeno. Imali su jedan sastanak na kome su otvorili komunikaciju, a 6. februara će imati saslušanje. Imam neke svoje stavove i opažanja koja ću ostaviti za Savjet i Vladu", kazao je Krapović.