Informacija, koja je razmatrana na telefonskoj sjednici Vlade 16. januara, sa propratnim zaključcima, prema njenim riječima, pati od brojnih metodoloških nedostataka.

- Oni se najviše ogledaju u tome da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara. Zapravo, Vlada je u najvećem dijelu prepisala zaključke Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021. godine, mahom izrađene tokom Vlade Duška Markovića, koja pati od brojnih metodoloških nedostataka - ističe Muk. 

U prvom redu, kako dodaje, Analiza je zaključila da centralizacija inspekcijskih organa u jedinstven organ, započeta 2011. godine, nije bila efikasna i da "decentralizovani model omogućava efikasnije ostvarivanje odgovornosti inspekcije odnosno starješine inspekcijskog organa, a takođe i transparentnije ostvarivanje političke odgovornosti resornog ministra za stanje u jednoj oblasti".

- Ipak, ova Analiza, kao ni nedavna Informacija Vlade, se uopšte nisu bavile djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Drugim riječima, Vlada je pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima. Vjerujemo da bi zaključci bili znatno drugačiji da su po istim kriterijumima analizirani efekti djelovanja inspekcija u sastavu ministarstava, kako po pitanju transparentnosti, tako i po pitanju političke odgovornosti - rekla je Muk.

Dodatno, kako je navela, ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana. 

- Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje. Sve ovo govori o izostanku strateškog i utemeljenog pristupa ovako važnoj odluci. Nažalost, iskustvo nas uči da otvaranje ovako krupnog pitanja u kratkom vremenskom roku može negativno poremetiti vršenje inspekcijskog nadzora i stvoriti nove izgovore za izostanak transparentnosti i rezultata, kroz otvaranje novih procedura reorganizacije, preuzimanja zaposlenih, obezbjeđivanja smještajnih kapaciteta ali i pristupa informatičkoj infrastrukturi - zaključila je Muk, prenosi Pobjeda.