Ko će biti predsjednik Haškog tribunala?
Ilustracija

Dvojica kandidata

Ko će biti predsjednik Haškog tribunala?

Sudije Haškog tribunala biraju danas novog predsjednika, prenosi Dojče vele, podsjećajući da je sada na toj funkciji Teodor Meron, koji se kandidovao za još jedan mandat prenosi Tanjug

Meron i sadašnji potpredsjednik Karmel Ađius kandidovali su se za još jedan mandat, ali pojavili su se i protivkandidati, navodi njemački radio.

Prvi put će biračko tijelo od 18 sudija Haškog tribunala morati da se opredjeljuje između dvojice kandidata za predsjednika i isto toliko za potpredsjednika.

Najstarijem sudiji Tribunala, Amerikancu Teodoru Meronu (83), suprotstaviće se jedan od najmlađih sudija, Južnokorejac O-Gon Kvon (60), dok je Maltežaninu Ađiusu protivkandidat holandski sudija Alfons Ori.

Kvon i Ori u ovom trenutku predsjedavaju većima koja vode postupak protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a Meron i Ađius su članovi Žalbenog vijeća.

Posle afere, koja je izbila prije nekoliko mjeseci pošto su mediji širom svijeta objavili pismo danskog sudije Frederika Harhofa u kojem je on, zbog izricanja niza oslobađajućih presuda, izrazio rezerve prema nezavisnosti i nepristranosti Tribunala, današnje glasanje i izbor može unijeti novu napetost i zabrinutost kako među sudijama tako i u javnosti zemalja bivše Jugoslavije, ocjenjuje "Dojče vele."

Meron je predsjedavao Žalbenim vijećem koje je, tijesnom većinom glasova, donijelo oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a potom i bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću.

Gotovina je, u prvostepenom postupku, bio osuđen na 24, Markač na 18 godina, a general Perišić, koji je bio optužen i za pomaganje počiniocima genocida u Srebrenici, čak na 27 godina zatvora.

Trojici ljudi su u žalbenom postupku, kao čarobnim štapićem koji je, prema komentarima vodećih svjetskih medija, držao Meron, izbrisane te decenijske kazne i oni su sada na slobodi.

Zbog takvih odluka Žalbenog vijeća, sva udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, kao i nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske, tražili su od UN smenu sadašnjeg predsjednika Tribunala, ali nikad nisu dobili odgovor na taj zahtjev.

Među sudijama koji će danas odlučiti ko će biti novi, i vjerovatno poslednji predsjednik Tribunala, biće i sudija Harhof, koji je objasnio da je pismo napisao zbog "neprijatnog osjećaja da je Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmenata nekih uticajnih zemalja", što, kako je naveo, misle i neke njegove kolege.

Kako prenosi Dojče vele, sve to govori da današnji izbor neće, kao u proteklih dvadeset godina, biti stvar konsenzusa ili aklamacije, nego težak ispit za profesionalnu i moralnu savjest 18 sudija Haškog tribunala.