U zaturenom ćošku dvorišta KCCG svakog dana u određenom terminu, grupa ljudi čeka nervozno da od osoba koje se liječe od zavisnosti i koje dobijaju ljekove na recept, kupi dozu ovih medikamenata i ublaži krizu. Slično je i pred Domom zdravlja (DZ) na Koniku, ali i u ustanovama u drugim gradovima Crne Gore u kojima se izdaje na recept lijek “buprenorfin” i drugi medikamenti.

“Pokupi se mnogo ljudi koji pate od bolesti zavisnosti i trguje se baš opušteno. Pored ‘buprenorfina’, ljudi nude ‘ksalol’, ‘dijazepam’, heroin’’, opisuje za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Petar (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta), koji je dugo patio od bolesti zavisnosti, uobičajenu situaciju ispred zdravstvenih ustanova u kojima se dijeli terapija za bolest zavisnosti - “buprenorfin”.

Atmosfera je napeta.

“Većina onih koji dođu su u krizi i onda je mnogo nervoze koja se prenosi i na osoblje”, kaže Petar.

Korisnici terapije čim izađu viču ‘’osmica’’ ili ‘’dvojka’’ u zavisnosti od gramaže lijeka koju primaju, objašnjava on.

Petar je i sam kupovao, a kasnije i preprodavao “buprenorfin” na ovim lokacijama.

Lijek “buprenorfin” je tip opoidne supstitucione terapije (OST), koji je u crnogorskom zdravstvenom sistemu prisutan od 2017. Pored “buprenorfina”, u Crnoj Gori se kao vid OST-a daje i “metadon” od 2005. Međutim, mnogo je veći broj korinika “buprenorfina”.

Crno tržište “buprenorfina” datira iz perioda kada ga u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori nije ni bilo, objašnjava Petar.

“I prije nego što se pojavio kao lijek, ‘buprenorfin’ se mogao nabaviti pod imenom ‘suboteks’. Švercovali su ga iz Hrvatske’’, kaže. On ga je nabavljao još prije deset godina po cijeni 50 eura po tableti.

“Kupimo nas dvoje troje i podijelimo’’, prisjeća se Petar.

Ljudi koji su bili u problemu sa opijatima, koristili su “suboteks” na svoju ruku, neki nadajući se magičnom izlječenju, objašnjava sagovornik.

“Davalo nam je lažnu sliku da ćemo se lako skinuti sa heroina i da će bolest zavisnosti samo nestati’’.

Kada je 2016. godine “buprenorfin” uveden u zdravstveni sistem Crne Gore, počela je i šira upotreba ovog lijeka na crno.

“Tada sam počeo da ga uzimam od dilera, najčešće od ljudi koji su bili na listi zdravstva kao korisnici ‘buprenorfina’, a zapravo su ga preprodavali’’, kaže Petar.

Cijena je bila znatno niža, 10 eura, što je smatrano povoljnim.

Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK kažu da određeni broj korisnika buprenorfinske terapije preprodaje ovaj lijek na crnom tržištu.

“Nije tajna da neki od korisnika buprenorfinske terapije koji su u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne koristi ovaj lijek adekvatno, odnosno isključivo u terapijske svrhe”, kažu za CIN-CG iz LINK-a.

Većina lijek preprodaje osobama koje su korisnici droga, uglavnom heroina, ali i samog “buprenorfina”, a nijesu na terapiji.

Od 2017. do 2021. broj korisnika terapije “buprenorfinom” je rastao iz godine u godinu. Broj korisnika 2017. bio je 819 da bi 2021. bio 1.390. Prvi put je 2022. broj korisnika pao na 1.191. Međutim broj izdatih miligrama nije značajno pao i obje godine bio je oko 550.000 miligrama, što se održalo i tokom 2023.

U atmosferi dilovanja, teško je držati se terapije
Petar se nadao da će redovnom kupovinom “buprenorfina” na crnom tržištu uspjeti da se izliječi od bolesti zavisnosti, ali tako da ne bude evidentiran u zdravstvenom sistemu, objašnjava on.

Međutim, kada je shvatio da mu ne ide, prijavio se na program liječenja u Centru za mentalno zdravlje, DZ Podgorica, nadajući se makar redovnoj psihoterapiji. Ponuđen mu je samo “buprenorfin”, uz povremene konsultacije sa psihijatrom.

“Bio sam očajan, pristao sam, ali nijesam vjerovao da mi mogu pomoći bez psihoterapije i ostalih elemenata oporavka, kao što su radna terapija i program resocijalizacije’’, kaže on.

Naglašava da je ‘’pijaca droge’’ ispred zdravstvenih ustanova jako nepovoljno okruženje za one koji hoće da održe disciplinu sa terapijom.

“Tu se nudi bukvalno sve’’.

Ubrzo je i sam počeo da preprodaje “buprenorfin”, na svega par metara udaljenosti od mjesta gdje je uzimao terapiju. Novac je, kako kaže, koristio da kupi heroin, ili jednostavno da dobije ‘’deset eura dnevno’’.

“Nijesam tražio veću dozu, ali iz priče drugih sam čuo da je dovoljno da se požališ da nije dovoljno, da se loše osjećaš da bi ti ljekar povećao dozu. Mnogi to zloupotrebljavaju da bi prodali i zaradili više’’, kaže Petar.

Upućeni izvor koji je želio da ostane anoniman kaže za CIN-CG da se na ovom crnom tržištu odvijaju stvari kao na berzi. “’Buprenorfin’ je toliko tražen da je cijena ispred ustanova gdje se dijeli u vrijeme dijeljenja četvrostruko manja nego par sati kasnije, uveče’’, kaže on.

I ljudi koji nikad u životu nisu imali problem sa drogom, koriste sistem i vode se da su na terapiji “bupom”, da bi ga preprodavali, kaže on.

’’Za neke ljude postoji priča da im se i baba vodi da je na terapiji. Moguće da je šala, ali pokazuje koliko je pojava zloupotrebe zastupljena’’, kaže ovaj izvor.

U publikaciji ‘’Zadovoljstvo korisnika/ica OST programima u Crnoj Gori’’ (2022) LINK-a i navodi se da su korisnici uvjereni da zdravstveno osoblje vidi problem, ali da ne postoji zainteresovanost da se riješi.

“...Subota ujutru, ispred stoje korisnici terapije koji nude terapiju... neko traži da kupi, znači, odvija se otvorena i slobodna kupoprodaja terapije koju sestre, pa čak i doktorica moraju da primijete... Nekoliko puta sam se osjećao neprijatno jer sam pomislio kako je morala da me čuje sestra kako dogovaram prodaju ‘bupova’, ali oni jednostavno ignorišu takve stari’’, navodi jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i “Juventasa”.

Korisnici tolerisanje situacije od strane osoblja doživljavaju kao ‘’vid nebrige prema korisnicima koji poštuju pravila, smatraju da zbog cijele situacije oni ‘’stradaju nevini’’.

Najveći broj ispitanika navodi da bi za promjene nabolje bila najvažnija veće zainteresovanost zdravstvenog i socijalnog osoblja, jača kontrola programa OST, uvođenje discipline. Najveći broj predloga odnosi se na usluge pshiloške podrške, okupacione terapije i pomoći pri zapošljavanju.

Ljekari nezainteresovani za rad u OST programu
“Trenutno je na buprenorfinskom programu u Domu zdravlja na Koniku preko 300 pacijenata od kojih njih 160 liječe tri psihijatra Centra za mentalno zdravlje, a 140 liječi dva psihijatra zaposlena u KCCG’’, objašnjavaju za CIN-CG iz DZ Podgorica.

Osim pacijenata domova zdravlja, psihijatri KCCG-a su zaduženi za oko još 100 pacijenata koji lijek primaju u toj ustanovi.

Iz LINK-a objašnjavaju da u cijelom programu postoji otpor ljekara da rade u buprenorfinskom programu. U publikaciji LINK-a i “Juventasa” osoblje - ljekari, pshiholozi i socijalni radnici, koje radi sa ovim pacijentima izjasnili su se da ih ne odbija vrsta patologije, već uslovi rada. Smatraju da je potrebno osoblje na odgovorajući način stimulisati “ne samo materijalnim nadoknadama, već i drugim vrstama stimulacija - beneficirani radni staž, studijska putovanja, stručna usavršavanja, i razmjena iskustava sa drugim programima’’.

Iz Centra za mentalno zdravlje pri DZ Podgorica navode da je buprenorfinski program od početka praćen mnogobrojnim problemima.

“U prvoj fazi ljekari iz Doma zdravlja Podgorica nisu htjeli da rade taj program, tamo se vršilo samo izdavanje lijeka, a sa pacijentima su radili psihijatri iz KCCG-a’’.

Kažu da je dobro što više nije tako i što su se prije više od godinu uključila i tri ljekara iz Centra za mentalno zdravlje.

Iz KCCG-a su kazali za CIN-CG da su zdravstveni radnici svakodnevno suočeni sa velikim pritiskom, često verbalnim, a nije izuzetak ni fizički napad od strane korisnika OST. Zbog toga je obavezno prisustvo obezbjeđenja, koji su po zakonu dužni da prijave i zloupotrebe kada primijete.

Zdravstveni radnici koje smo kontaktirali smatraju da bi trebalo izmjestiti odjeljenja za dodjelu “buprenorfina” iz ovih institucija i sve premjestiti u jedinstveni centar. Iz KCCG-a su već pokrenuli inicijativu da se ovaj način izdavanja terapije izmjesti iz te ustanove.

“Trajno rješenje bi bilo dislociranje prostora gdje se vrši distribucija “buprenorfina” van Doma zdravlja Konik. To bi bila cjelina koja bi bila dovoljno udaljena od škola i naselja, a u isto vrijeme adekvatno povezana sa javnim prevozom, kako bi pacijeni mogli uredno dobijati svoju terapiju. Odgovarajući pregovori su već obavljeni na ovu temu između menadžmenta Doma zdravlja glavnog grada’’, kazali su iz DZ Podgorica.

Iz zdravstvenih ustanova smatraju da je pojava crnog tržišta “buprenorfina” kompleksan problem, koji mora uključiti i druge relevatne državne institucije, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja bezbjedonosnih problema.

“Buprenorfinski program je vrlo zahtjevan, podrazumijeva postojanje kvalitetnih prostornih uslova, kao i adekvatna kadrovska rješenja’’, kazali su za CIN-CG iz DZ Podgorica.

Zloupotreba kontrolnih testova
Kontrola jednom mjesečno kod psihijatra sa negativnim testom je praksa koja omogućava pacijentima da ostanu u programu. Međutim, zloupotrebljavaju se i testovima.

Kada se uđe kod ljekara trebalo bi da se pokaže negativan test na droge i baci, ali pacijenti često proslijeđuju jedan drugom jedan pozitivni test, objašnjava jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i “Juventasa”.

“Testovi na droge se takođe prodaju, kupuju, dodaju, rade se razne malverzacije... uzme se jedan test pa se vrti pet, šest kontrola’’, kaže.

Petru je poznata ova kako kaže ‘’kolegijalnost’’ među pacijentima koji pate od zavisnosti. Test se radi u toaletu ustanove, pa se dešava da jedna osoba koja je čista na dan kad se rade kontrole ostavi u toaletu uzorke drugima.

“Onda svi radimo test na taj uzorak i pokažemo negativan test”, objašnjava Petar.

Navodi se u publikaciji “Juventasa” i da su mnogi pacijenti vratili upotrebi droga tokom pandemije zbog manjka testiranja.

“Ljudi mogu istovremeno da se drogiraju i podižu terapiju’’, navodi jedan od korisnika.

To naravno ima loše efekte kada je liječenje u pitanju.

Stigmatizacija - glavni uzrok crnog tržišta “buprenorfina”
Crno tržište razvilo se najprije zahvaljujući tome što postoji potražnja - odnosno potreba za “buprenorfinom”, ali i strah od stigme ukoliko osoba ‘’uđe u sistem’’ kao pacijent. Međutim, i oni koji prodaju ovaj lijek su uglavnom socio-ekonomski ugrožene osobe, dakle žrtve sistema, objašnjavaju iz LINK-a.

“Jedan od razloga što ljudi prodaju ‘buprenorfin’ je to što su korisnici droga teško zapošljiva kategorija’’, kažu iz LINK-a.

Prema podacima istraživanja “Zadovoljstvo korinika OSTprograma u Crnoj Gori’’ iz 2022, svega 26,5 odsto korisnika imalo je neki vid radnog angažmana, najčešće nestalni ili sezonski posao. Mnogi korisnici intervjuisani u ovoj publikaciji LINK-a i “Juventasa” naveli su da je zapošljavanje važan preduslov za održavanje apstinencije i oporavka, te da im je potrebna pomoć u domenu resocijalizacije nakon ulaska u program.

Problem predstavlja i to što se “buprenorfin” dijeli obično tokom radnog vremena, kažu iz LINK-a.

“Malo koji poslodavac će pristati da pusti pacijente da svaki dan izađu bez objašnjenja, nekad i na dva sata, u zavisnosti od reda čekanja na terapiju’’, kažu iz LINK-a.

Zato je mnogim korisnicima intervjuisanim u publikaciji laknulo kada je počela epidemija i izdavanje lijeka prešlo sa svakodnevnog na dva puta nedjeljno.

“Kažeš odoh u grad da završim nešto, ali bogami svaki dan - ne može’’, kazao je jedan od intervjuisanih.

Iz LINK-a objašnjavaju da je strah od stigme i gubitka posla realan, te da je Crna Gora puna predrasuda, većina poslodavaca ne želi zaposlene sa problemom zavisnosti. Zato oni koji su na zvaničnoj listi zdravstvenog sistema često kriju od poslodavaca situaciju, i primorani su da nalaze izgovore za izostanak sa posla za vrijeme primanja terapije.

Dok god bude tako, “buprenorfina” na crno neće faliti.

Izostaje saradnja zdravstva sa ustanovom za rehabilitaciju
“Ja sam u jednom momentu odlučio da budem bez droga, bez ‘bupova’. Međutim moja psihijatrica nije to podržavala. Smatrala je da ću se ako napustim program vrlo brzo vratiti opijatima’’, kaže Petar.

To ga je bacalo u očaj.

“Nijesam imao osjećaj da postoji alternativa. Sistem ne radi na tome da se ti jednoga dana skineš’’, kaže on.

Na kraju, odlučio se na tretman oporavka u ustanovu za rehabilitaciju “Kakaricka gora”, gdje se ne uzima ni supstituciona terapija.

“Jedan od uslova prijema i početka tretmana jeste negativan test na prisustvo psihoaktivnih supstanci, uključujući ‘buprenorfin’ ili bilo koju drugu terapiju’’, kažu za CIN-CG iz “Kakaricke gore”.

“Apsolutno nam je poznato koliko je to zahtjevno za kandidate, zato uvijek sugerišemo da u komunikaciji sa psihijatrom koji izdaje supstitucionu terapiju idu na koncept smanjenja doza, a potom i ukidanja kao pripremu za početak tretmana’’, navode.

Iz ove ustanove pokrenuli su više inicijativa ka zdravstvenim ustanovama koje rade sa bolestima zavisnosti. Navode da imaju sporazum o saradnji sa bolnicom u Dobroti, koji omogućava upućivanje kandidata za detoksikaciju kao i pripremu i ukidanje supstitucione terapije za pacijente koji pokažu interesovanje za rehabilitaciju.

Izvor Vijesti

Ističu da se konsultuju sa psihijatrima o spremnosti potencijalnih kandidata za boravak u ustanovi, ali da to nije formalizovano, jer JU “Kakaricka gora” nije dio zdravstvenog sistema.

“Ustanova je više puta inicirala sastanke sa Ministarstvom zdravlja kako bi se dogovorili o eventualnoj podršci, ali još nemamo definisanih pomaka”, kažu iz “Kakaricke gore”.