Organizovana je najčešće tako da stručni tim bolnice odlazi u kućne posjete da sagleda kako funkcionišu pacijent i njegova porodica i kakve su njegove potrebe da bi svoju bolest što duže držao pod kontrolom. Prema riječima stručnjaka, pokazalo se da takva metoda liječenja doprinosi uspostavljanju mnogo boljeg kontakta stručnjaka sa pacijentom.

Iako priznata u svijetu, komunalna psihijatrija nije zaživjela u Crnoj Gori. Probalo se 2019. sa programom Evropske unije u Specijalnoj bolnici u Kotoru, ali je on trajao kraće od planiranog.

Prema riječima direktora Specijalne bolnice “Dobrota” Aleksandra Mačića, takav projekat nije vrijedan pažnje, pomena.

“Komunalna psihijatrija kao dio sistemske zaštite mentalnog zdravlja nikada nije zaživjela u Crnoj Gori. To ne govorim kao direktor psihijatrijske bolnice, već kao čovjek koji je učestvovao u pokušajima da se razviju centri za mentalno zdravlje po principu komunalne psihijatrije. Od projekta se odustalo još u ranoj fazi. Tadašnje ministarstvo je smatralo da je važnije razvijati projekat izabranog ljekara. Postojali su neki sporadični, manji projekti finansirani od strane raznih stranih organizacija. Prema mom mišljenju, njihovi rezultati nisu vrijedni pomena”, kazao je Mačić.

A šta misle o metodi liječenja kakva je komunalna psihijatrija pitali smo i Ministarstvo zdravlja, čije odgovore još čekamo.

Kapaciteti Dobrote prebukirani, neće pomoći ni nova Klinika za mentalno zdravlje

Sa direktorom SB “Dobrota” razgovorali smo i o uslovima u kojima funkcioniše ta bolnica, te koji su to problemi sa kojima godinama kubure.

Mačić kaže da je kapacitet od 233 mjesta tokom godine konstatno popunjen, te da nije lako sa 196 trenutno zaposlenih u bolnici boriti se sa svakodnevnim izazovima.

“Što se tiče problema prebukiranosti imamo veliki pritisak za prijem u našu bolnicu, što od ustanova u zdravstvenom sistemu, što od sudova. S teškom mukom, za sada, uspijevamo da izbjegnemo prebukiranost na razne načine. Što se tiče snabdjevenošću medikamentima, povremeno ima problema sa nestašicom nekih ljekova. Trenutno nemamo problema, do daljnjeg. Svakako će se to dešavati i u narednim godinama, zbog tendera i drugih faktora”, navodi Mačić.

Ističe i da ne postoji granica prema kojoj bi pacijent mogao najviše da boravi u toj ustanovi, samim tim ima, kako kaže i onih koji u Dobroti borave decenijama, jer nemaju gdje da odu.

“Postoje tri grupe pacijenata u našoj bolnici. Prva grupa su pacijenti primljeni na liječenje zbog stanja svoje bolesti, a da nisu sudski pacijenti, i njihovo liječenje traje od mjesec dana do šest mjeseci. Druga grupa su tzv. sudski pacijenti, i dužina trajanja njihovog liječenja zavisi prije svega od sudova. Treća grupa pacijenata su oni koji su godinama u bolnici, neki i decenijama, zbog toga što nemaju gdje drugo da budu”, kazao je Mačić.

Nije optimista ni da će izgradnja nove Klinike za mentalno zdravlje olakšati posao ljekara i medicinskih radnika u Specijalnoj bolnici, jer je, kako navodi, riječ je o drugoj vrsti posla.

“Nova Klinika za mentalno zdravlje neće ni na koji način olakšati ili rasteretiti rad zaposlenih u Dobroti, prema mom mišljenju, kao što nije ni prethodna. Radi se o različitoj vrsti posla i drugoj ‘klijenteli’. Nas bi rasteretilo otvaranje još po nekog psihijatrijskog odjeljenja u drugim gradovima, kao što sada postoji u Nikšiću i Bijelom Polju, kao i poboljšanje i unapređenje rada Centara za mentalno zdravlje”, ističe Mačić.

Podsjetimo, u julu 2022. tadašnji premijer Dritan Abazović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović položili su kamen temeljac na platou pored Klinike za onkologiju, čime je ozvaničen početak gradnje Klinike za mentalno zdravlje KCCG.

Iz Ministarstva zdravlja tada su kazali da očekuju da će objekat u potpunosti biti završen krajem januara ove godine.