Određeno mu je zadržavanje do 72 sata. On je negirao krivicu. Na saslušanje je sproveden uz jake mjere obezbjeđenja, a u podgoričko Tužilaštvo je uveden u invalidskim kolicima, pokriven pancir ćebetom.

Odluka Crne Gore da ga ne izruči Turskoj od 22. januara nema veze sa današnjim saslušanjem.

Turska ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva.

Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen.

Zbog ovoga je zatražio politički azil.

Ko je Binali Camgoz?

Četrdesetjednogodišnjeg Binalija Camgoza crnogorska policija prvi put je uhapsila po potjernici Interpola jula 2022. godine.

Prilikom hapšenja, kod sebe je imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bajhan.

Mjesec ranije je koristeći taj falsifikovani pasoš u Budvi osnovao kompaniju "Lion & D", čija je djelatnost izgradnja nekretnina.

Većinski vlasnik i izvršni direktor kompanije je, prema podacima Centralnog registra, takođe turski državljanin Deniz Aksu. U Registru nema drugih kompanija u Crnoj Gori na njihovo ime.

Turska je po hapšenju Camgoza 2022. godine zatražila njegovo izručenje.

Viši sud je još u aprilu 2023. godine utvrdio da su ispunjeni uslovi za to, što je potvrdio i Apelacioni u junu iste godine.

Marko Kovač, ministar pravde u tadašnjoj Vladi Dritana Abazovića, nije donio odluku o njegovom izručenju Turskoj.

Nakon što je godinu i po, od jula 2022. do decembra 2023., proveo u pritvoru u Spužu, nadomak Podgorice, Camgoz je prebačen u Prihvatilište za strance.

Sadašnji ministar pravde Andrej Milović odlučio je 22. januara da Crna Gora neće izručiti turskog državljanina Ankari.

Sedam dana kasnije, 30. januara ponovo ga hapse. Ovog puta zbog sumnje da je počinio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, a koje se tiče registracije firme "Lion & D", od prije godinu i po.

Bivši i aktuelni ministar o izručenju

Tokom boravka Camgoza u Crnoj Gori došlo je do promjene vlade.

Iako su prvo Viši a potom i Apelacioni sud ocijenili da su ispunjeni uslovi, tadašnji ministar pravde Marko Kovač nije donio odluku o ekstradiciji.

Comgoz je u međuvremenu zatražio azil.

Kako je za Radio Slobodna Evropa pojasnio bivši ministar, to je onemogućilo donošenje odluke o izručenju.

Naime, Zakon onemogućava izručenje dok je u toku proces odlučivanja o zahtjevu za azil.

"Shodno diskrecionom ovlašćenju ministra pravde, u toj situaciji jedino je bilo moguće donijeti odluku o odbijanju izručenja. Nisam smatrao da treba da se odbije izručenje, a u tom trenutku zbog egzistiranja procesa dobijanja azila - o čemu je informacija već bila objavljena u medijima, nisam mogao da donesem odluku o izručenju", kazao je Kovač za RSE.

Ministar Andrej Milović, koji je došao na mjesto Kovača nakon promjene Vlade, upravo je odlučio da odbije izručenje Camgoza.

Tu odluku je pravdao narušenim zdravstvenim stanjem stranca i etničkom pripadnošću.

"Moglo bi se raditi o progonu na osnovu entičke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo uslijed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg Ustavnog suda", navelo je Milovićevo Ministarstvo pravde 22. januara.

Inače, crnogorskim spisima je predviđeno da je odluka o izručenju diskreciono pravo ministra pravde.

Bez obzira na to, premijer Milojko Spajić je, kratko 31. januara kazao da će ministar pravde ubuduće morati da se konsultuje sa njim prije donošenja ovakvih odluka.

Iz turske Ambasade nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu odluku ministra pravde da ne izruči Camgoza.

Advokat: Camgoz je u Turskoj ugrožen

Za Marka Radovića, advokata Camgozija, odluka o neizručenju je potpuno opravdana jer je, kako kaže, njegov klijent ugrožen u Turskoj po najmanje tri osnova.

"U pitanju je kurdski državljanin, šiitski musliman i pripadnik (kurdistanske) radničke partije. Dakle pripadnik je tri ugožene grupacije u Turskoj, o čijem lošem statusu se više puta izjašnjavala Evropska komisija i Evropski parlament", rekao je Radović.

On je naglasio da je Camgozu ubijen 14-godišnji sin 2017. godine u policijskoj akciji, a da je njegov klijent nastojao da utvrdi da je za njegovu smrt odgovorna upravo policija.

U istrazi policije i tužilaštva u Turskoj, utvrđeno je da nije bilo propusta policije, rekao je Radović:

"Od tada kreće njegov progon u Turskoj. A Ustavni sud Turske je naknadno utvrdio da je policija odgovorna za smrt njegovog sina. I to je presuda koja je bila ključna za donošenje odluke o neizručenju, jer krivični progon u Turskoj protiv Camgoza sprovode isti organi čija je odgovornost utvrđena u slučaju njegovog sina."

Podsjetimo, kako je saopštila crnogorska policija, Turska je raspisala međunarodnu potjernicu radi vođenja krivičnog postupka "za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanju štete, razbojnička krađa, pokušaj ubistva".

Upravo iz bezbjednosnih razloga, Camgoz je nakon hapšenja tražio azil u Crnoj Gori.

Taj proces je u toku. U međuvremenu je bilo neformalnih pokušaja prošlog ljeta da se utiče na pozitivni ishod te odluke, a o kojima je javnost ovih dana informisana.

Kako je izjavio ministar javne uprave Maraš Dukaj, Comguzovi prijatelji su ga preko bivšeg ambasadora Kosova u Albaniji Naita Hasanija zamolili da pomogne u dobijanju političkog azila.

Nakon što to nije realizovao Comguz mu je, navodno, indirektno prijetio.

"Camgoz je visokopozicioniranom članu kavačkog klana rekao da nisam održao obećanje i da mi zato treba poslati jaku poruku, tj. prijetnju preko ostalih pripadnika kavačkog klana", prenijele su Vijesti iskaz Dukaja sa saslušanja iz jula 2023.

Dukaj nije odgvorio na upit RSE da pojasni ovaj slučaj.

U odnosu na ove informacije o prijetnjama, advokat Marko Radović kaže da njegov klijent to nije uradio:

"Camgoz je ljeta prošle godine dao izjavu, kategorično negirajući to što mu je predočeno. Apsolutno nema nijednog dokaza da je on to uradio. A nije bilo ni razloga, jer ministra ne poznaje niti je ikada komunicirao s njim."

Radović: Veza sa ubistvom Vukotića mamac turskih organa

Advokat Radović odbacio je navode medija da je Camgoz povezan sa ubistvom Jovana Vukotića, navodnog vođe kriminalnog škaljarskog klana u Istanbulu:

"Moguće da je dio propagande iz Turske. To je mamac turskih organa koji su bacili znajući da će naši organi da zagrizu. Nema bilo kakvo svojstvo osumnjičenog u krivičnom postupku koji se vodi u Turskoj."

Vukotić je ubijen u Turskoj septembra 2022. godine.

Deceniju traje rat dva kriminalna klana - "kavačkog" i "škaljarskog", čiji su pripadnici ubijani u zemljama regiona ali i širom svijeta.

Izvor:AntenaM