Predsjednik Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić počeo je s partijama vladajuće većine razgovore o imenovanju ambasadora s političke kvote, saznaju nezvanično “Vijesti”.

S te kvote trebalo bi da bude postavljeno 12 ambasadora, od čega će četiri predložiti koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

Taj savez, koji čine Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, tražio je ambasadorske pozicije u Pekingu, Moskvi, Atini i Beogradu, rekao je preksinoć Knežević u emisiji na RTNK.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, NSD i DNP su dogovorili da Mandićevoj partiji pripadnu mjesta u Pekingu, Atini i Beogradu, dok će kandidata za ambasadora u Moskvi predložiti Kneževićeva stranka.

Kneževića i Mandića opozicija optužuje za političke veze s Rusijom, i njima se, uz dvojicu ruskih državljana, sudi se za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Lideri ZBCG od početka tvrde da je riječ o političkom progonu i montiranom procesu.

Izvor iz vrha DNP-a tvrdi da je Spajić prihvatio da ZBCG dobije ambasadorske pozicije u ova četiri grada.

“Shodno koalicionom sporazumu, koaliciji ZBCG pripale su četiri ambasadorske funkcije - u Srbiji, Rusiji, Kini i Grčkoj. Očekujemo da naši kandidati prođu svu neophodnu proceduru i dobiju saglasnost Vlade i, konačno, predsjednika Jakova Milatovića”, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz DNP-a, nakon upita.

Prema jednom izvoru “Vijesti”, ZBCG bi do 10. februara trebalo da predloži kandidate za ambasadore. Drugi sagovornik pak tvrdi da rok nije određen.

Koalicionim sporazumom o vlasti nije precizirana raspodjela ambasadorskih pozicija, već se samo navodi da će se konstituenti “striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija”. Zakonom o vanjskim poslovima propisano je da najviše 30 odsto ambasadora može biti imenovano politički. Međutim, u javnosti se govorilo da bi ZBCG trebalo da dobije 40 odsto od tih imenovanja, što znači - oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora s političke kvote.

Spajić razgovore o popuni diplomatske mreže vodi, prema informacijama “Vijesti”, pojedinačno s partijama. Međutim, nije poznato koja bi ambasadorska mjesta trebalo da pripadnu preostalim konstituentima većine. Dvije albanske koalicije navodno su zainteresovane za pozicije u Prištini i Tirani, ali sagovornik iz jednog od tih saveza kaže da ta tema nije otvorena, već da će oni vjerovatno zahtijevati da predlože kandidate za pojedine ambasade.

Prema Ustavu, predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog odbora nadležnog za međunarodne odnose.

“Vijesti” saznaju da je kabinet šefa države Milatovića više puta bezuspješno pokušavao da uspostavi komunikaciju s Ministarstvom vanjskih poslova (MVP) o konsultacijama.

                                                                                                                                                                                                                                                                   Izvor:Vijesti