Iz revizorskog izvještaja se može zaključiti da je ŽICG od 2016. do 2022. godine kao bespovratna sredstva knjižila 26,9 miliona eura dobijenih od države za otplatu kredita, odnosno, taj novac je knjižila kao prihod i nije ga iskazivala kao obavezu prema državi. Takođe, ni Vlada u tom periodu nije donosila zaključak i mišljenje da se taj novac mora iskazati kao obaveza prema državi i da će se konvertovati u akcijski kapital. Samo u tom dijelu, finansijski iskaz je pogrešan ili promašen, ili prihodi su uvećani za 26,9 miliona eura.

– Mi ne izražavamo mišljenje o priloženim finansijskim iskazima zbog značaja pitanja opisanih u odjeljku izvještaja, osnova za uzdržavanje od izražavanja mišljenja.Bez obzira što je prikupljeno dovoljno adekvatnih revizijskih dokaza u vezi sa svakom konkretnom neizvjesnošću, nije moguće formiranje mišljenja o finansijskim iskazima zbog moguće interakcije neizvjesnosti i njihovog mogućeg kumulativnog efekta na finansijske iskaze – piše u izvještaju ABC globala, čije detalje "Dan" ekskluzivno objavljuje.

Jedna od najspornijih stavki prethodnog izvještaja, odnosno stavka na koju je rukovodstvo ŽICG imalo najviše zamjerki, jeste knjiženje 5,1 miliona eura dobijenih od države za isplatu međunarodnih kredita. ŽICG je taj iznos knjižila kao prihod i tretirala ga kao bespovratna sredstva, što nije bilo ispravno, a što je potvrdio i ABC global u izvještaju o reviziji za 2022. godinu.

ŽICG je u napomenama navela da je 5,1 milion eura dat za otplatu međunarodnih kredita, te da u pravilniku o jedinstvenoj klasifikaciji za budžet stoji da se konto 431 odnosi na zahtjeve za plaćanje bez odgovarajućeg činjenja protivusluge. S obzirom da do kraja 2022. godine nije donijet zaključak Vlade po osnovu protivusluge, ŽICG je zauzela stav da knjiženje ostane na konto prihoda, kao što je bilo i ranijih godina, od 2016. godine, kada su svi prilivi po osnovu međunarodnih kredita bili u vidu subvencija.

Tokom vršenja revizije ŽICG je tražila od nadležnih resora informaciju o navedenim sredstvima i dobila odgovor u aprilu 2023. godine da 5,1 milion eura nisu bespovratna sredstva i da bi trebalo pokrenuti postupak dokapitalizacije, odnosno 5,1 milion eura pretvoriti u akcijski kapital. Takođe, ŽICG je tražila izjašnjenje o tretmanu ostatka sredstava od 21,8 miliona eura koji su po istom osnovu isplaćeni od 2016. do 2021. godine i takođe knjiženi kao prihodi. Za ta sredstva u prethodnim godinama ŽICG nije dobila mišljenje ni zaključak Vlade, mada ga nije ni tražila sve do prošle godine. Od 2016. do 2022. godine ukupno 26,9 miliona eura dobijenih iz budžeta za otplatu kredita knjiženo je kao prihod.

Ministarstvo saobraćaja je polovinom novembra uputilo dopis Ministarstvu finansija u kom su naveli da iznos od 5,1 milion nije bespovratan i da uplate treba konvertovati u akcijski kapital, a resor finansija je mjesec dana kasnije potvrdio saglasnost sa mišljenjem Ministarstva saobraćaja i predložio da Vlada treba da usvoji zaključak kojim bi se i formalno donijela odluka da sredstva nisu bespovratna i da će se konvertovati u kapital. To bi automatski značilo stvaranje obaveza u bilansima ŽICG.

– Imajući u vidu materijalnu značajnost mogućih efekata na finansijske iskaze ŽICG, koji se, u zavisnosti od konačne formalne odluke i/ili zaključaka Vlade, mogu kretati od nepromijenjenih izvještaja do korekcije po osnovu precijenjenosti prihoda u ukupnom iznosu od 26.910.226 eura za period od 2016. do 2022. godine i kreiranja obaveze u istom rasponu iznosa, koja bi se konvertovala u akcijski kapital kao vlasništvo države, smatramo da nije moguće formiranje mišljenja o finansijskim iskazima za 2022. godinu zbog moguće interakcije neizvjesnosti i njihovog mogućeg kumulativnog efekta na finansijske iskaze za 2022. godinu i/ili prethodne periode – naveo je revizor.