Svjetski dan borbe protiv malignih neoplazmi je kampanja pokrenuta na globalnom nivou kojom se želi ukazati na značaj podizanja svijesti o malignim neoplazmama, njihovoj pravovremenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju.

Ovaj dan se obilježava 4. februara svake godine, i slično kao i prethodnih godina, sadržaj aktivnosti koje su zamišljene u ovoj godini stavljaju akcenat na preduzimanje udruženih akcija na svim nivoima: od pojedinaca, organizacija, zdravstvenih radnika do kreatora i donosioca zdravstvenih politka u preduzimanju zajedničkih aktivnosti u procesu podržavanjа mjera koje treba da rezultuju većom stopom preživljavanja oboljelih od malignih neoplazmi.

- Maligne neoplazme (poslije kardiovaskularnih bolesti) zauzimaju drugo mjesto po broju obolijevanja i umiranja stanovništva u svijetu i predstavljaju rastući javnozdravstveni problem na šta ukazuju i procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, kada je registrovano oko 10 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora, dok 19,9 miliona osoba oboli od nekog oblika raka. Najzastupljeniji oblici malignih neoplazmi u pogledu smrtnosti su rak pluća, kolorektalni karcinom i rak jetre - kazali su u IJZ-u.

Ukoliko se ne preduzmu adekvatne akcije, očekuje se da će opterećenje ovom bolešću dostići 26 miliona novih dijagnoza i 17 miliona smrtnih ishoda do 2030. godine.

Rastući trend obolijevanja od malignih tumora povezan je, kako objašnjavaju u IJZ-u, sa produženjem očekivanog trajanja života i ukupnim porastom stanovništva uz prisustvo poznatih faktora rizika (konzumiranje duvanskih proizvoda, ishrana, visok indeks tjelesne mase, infekcije, alkohol, fizička neaktivnost, zagađenost vazduha i dr).

- U Crnoj Gori je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, bilo 2.739 novih slučajeva oboljelih od malignih neoplazmi. Slično kao u ostalim zemljama u razvoju, naše stanovništvo najčešće obolijeva od raka pluća, raka dojke, kolorektalnog karcinoma, karcinoma prostate. Po polu muškarci najčesće obolijevaju od karcinoma pluća (21,9 odsto), na drugom mjestu je karcinom prostate (15,5 odsto) i karcinom debelog crijeva (11,2 odsto). Žene najčešće obolijevaju od karcinoma dojke (31,4 odsto), karcinoma pluća (8,2 odsto), karcinoma debelog crijeva (7,7 odsto), karcinoma tijela materice (7,2 odsto) i karcinoma grlića materice (4,4 odsto). Kada je u pitanju starosna dob, najčešće obolijeva stanovništvo od 50 do 64 godine starosti - kazali su u IJZ-u.

Na osnovu navednih brojki jasno je, kažu u IJZ-u, zašto prevencija treba biti ključna komponenta i najisplativija dugoročna strategija svih programa usmjerenih na snižavanje učestalosti malignih neoplazmi.

- Tim prije što procjene pokazuju da se čak 40 odsto malignih bolesti može izbjeći primjenom odgovarajućih intervencija i promovisanjem zdravih stilova života, a jedna trećina slučajeva se može izliječiti ukoliko se dijagnostikuje u ranoj fazi bolesti i liječenje započne na vrijeme - naglašeno je u saopštenju.

U Crnoj Gori se sprovode nacionalni programi za skrininig raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će, kako ističu u IJZ-u, u narednom periodu značajno smanjiti obolijevanje i umiranje od navednih lokalizacija malignih neoplazmi.

Evropski kodeks protiv raka nastao, na inicijativu Evropske komisije, ima za cilj da informiše stanovništvo o mjerama koje pojedinci mogu preduzeti za sebe i svoje porodice, pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“.