- Amiotrofična lateralna skleroza i kvadriplegija su neurološke bolesti, a čip treba da upravlja mozgom. Problem kod ovih bolesti je što informacije iz mozga ne dopiru do udova što se karakteriše kliničkom slikom oduzetošću udova. Ovi pacijenti mislim mogu da komuniciraju sa računarom i funkcionalnost značajno unaprede - kaže doc. dr Aleksandar Ristić sa Klinike za neurologiju, UKCS.

Studije na životinjama od 2019. do 2023. godine pokazale su, navodi Ristić, da je preko tog uređaja moguće prenijeti informaciju o pokretu do udova i da se premosti onaj dio koji je prekinut.

- Tehnološki je to veoma napredan uređaj, veličine jednog žetona iz kojeg izlazi 64 niti tanje od ljudske dlake. Svaka od njih ima 16 kontakata, što znači 1.024 signala će dobijati iz dijela mozga gdje se implantira i čip će onda te informacije prenositi na kompjuter gdje će one moći da se analiziraju - objašnjava Ristić.

Ugradnju, odnosno usađivanje vrši specijalno dizajnirani robot, a neurohirurg radi manji deo posla.

Kompanija "Neuroling", čiji je vlasnik Ilon Mask, pokušava prije svega sada da sazna koliko je uređaj bezbjedan, što čini drugu fazu ispitivanja za koju je dobijena dozvola od američke Agencije za hranu i ljekove.

Prve verzije uređaja mogle su da budu maksimalno do mjesec i po dana u glavi, ali Mask vjeruje da će novi čip moći da ostane mjesecima pa i godinama.

- Mogućnosti su nesagledive. Prednost ovog čipa je da on može da se stavi u bilo koji dio mozga. U ovoj studiji se stavlja na dio mozga zaduženog za motoriku, ali bi, primjera radi, mogao da bude ugrađen kod centra za vid i pomogne slijepima. Osim toga, dugotrajno korišćenje ovih čipova daće nam tokom godina ogromne količine informacija o mozgu koje će nam pomoći da mi bolje razumijemo neurološke bolesti, poput Parkinsonove, Alchajmerove bolesti ili autizma - ističe doc. dr Aleksandar Ristić sa Klinike za neurologiju, piše RTS.