Među zemljama koje su uvele sankcije ali i zamrznule imovinu ruskim državljanima je i Crna Gora zbog čega su podnijete dvije inicijative pred Ustavnim sudom koji se o tome još nije izjašnjavao.

Advokat i šef Kluba odbornika koalicije Za budućnost Crne Gore u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić kaže da je Ustavni sud morao da bude revnosniji, jer postoje dvije inicijative kojima je tražena ocjena ustavnosti povodom odluke Vlade o zamrzavanju imovine ruskim državljanima.

– Nažalost, Ustavni sud i u ovom slučaju, kao i u nizu drugih situacija u kojima bi svojom blagovremenom odlukom trebalo da spriječi nastajanje negativnih posledica i nepovratne povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda, postupa namjerno neblagovremeno. Taj sud očigledno i po ovom pitanju svjesno bira da neki sopstveni, projektovani politički pragmatizam stavi iznad interesa pravičnosti i zaštite Ustava. U svim aktuelnim pitanjima, naš Ustavni sud po pravilu ćuti i pušta očigledno neustavne akte da proizvode pravne posledice – kaže Šušić u izjavi za "Dan".

Govoreći o odluci ranijih Vlada da državljanima Ruske Federacije, da jednostrano i arbitrarno zadire u osnovna ljudska prava, ovaj advokat kaže da je svakom jasno da se takvim aktima ne kompromituje samo pravni sistem Crne Gore već se direktno potkopavaju temelji cjelokupne zapadne civilizacije, kojoj navodno težimo.

– Niz međunarodnih konvencija, kako onih iz okvira UN, tako i onih na nivou Evrope, pravo na privatnu svojinu tretira kao fundamentalno. Zabrana diskriminacije i ograničenje prava samo u skladu sa zakonom su takođe neka od temeljnih prava tzv. civilizovanog svijeta. Te principe proklamuje i Ustav Crne Gore. Ustav eksplicitno zabranjuje ograničenje ljudskih prava po osnovu nacionalne pripadnosti, a u ovom slučaju vidimo da je osnovni kriterijum državljanstvo – da je neko ruski državljanin. Takođe, zabranjeno je da se zbog političkog ubjeđenja bilo kome uvodi ograničenje ljudskih prava, a vidimo da je u ovim odlukama razlog za blokiranje imovine ako neko "podržava vladu" Ruske Federacije ili je "blizak" sa akterima vlasti u toj državi, što je zapravo politički stav – ističe Šušić.

On kaže da ni sa aspekta propisanosti zakonom nisu ispunjeni uslovi jer čak i naš zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama propisuje da se te mjere mogu uvoditi samo prema označenim licima koja se dovode u vezu sa terorizmom, što takođe mora biti na neki način utvrđeno ili rezolucijom UN ili u zakonom propisanom postupku, a u ovom slučaju mi to opet nemamo.

– Nemoguće je sa stanovišta pravnog poretka i civilizacijskog opredjeljenja ovakve odluke posmatrati kao adekvatne, kao normalne i prihvatljive. Zbog sumnjivog političkog cilja, neko je odlučio da obesmisli i deaktivira čitav sistem vrijednosti na kojem počiva to što navodno brani, a naše slijepo slijeđenje odluka koje nam se serviraju, bez da se i potrudimo da razumijemo šta to zapravo znači i do čega dovodi, ne vrijedi više ni komentarisati – ističe on.

Šušić tvrdi da su posledice već nastale i siguran je da će svi oni koji su bili pogođeni ovim mjerama imati, prije ili kasnije, pravo na odštetu.

– Ali to je još i manji dio problema, to se bar da novcem nadoknaditi. Veća opasnost leži u "puštanju duha iz boce", u oblikovanju odnosa u društvenoj realnosti, u kojoj ćemo od sada moći da budemo lišeni svojih osnovnih prava samo zbog toga što se vlastima ne sviđa naše mišljenje o nekom političkom pitanju. Danas su to ruski državljani i ograničenje prava na imovinu, a sjutra po istoj logici i po istom pravu to može biti bilo ko i ograničenje drugih prava, na slobodu ili čak na život, navodi Šušić.