Novo istraživanje iz Sjedinjenih Američkih Država pokazalo je zašto svako ko je u sitne sate stigao kući poslije konzumacije marihuane prvo otvori frižider i zgrabi sve što tamo nađe.

Istraživači sa Univerziteta Vašington stejt izložili su pacove i miševe isparenjima kanabisa kako bi stimulisali određene regione mozga povezane s apetitom. Zatim su posmatrali ponašanje glodara u ishrani, na primjer koliko često jedu.

Donald Abrams, onkolog sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, smatra rezultate korisnom dopunom postojećih istraživanja medicinske upotrebe kanabisa.

- Pacovi nisu ljudi - rekao je Abrams. - Ali kao neko ko je studirao šezdesetih, odlično znam da kanabis stimuliše apetit - kaže Abrams na osnovu iskustva iz studentskih dana.

Novi rezultati istraživanja svakako bi mogli biti od pomoći. Na primjer, ljudima koji se liječe od raka, a nemaju apetit. A bitno je da jedu dovoljno kako bi ostali jaki.

Kanabis aktivira specifične neurone

Istraživači su izložili pacove i miševe određenim količinama pare kanabisa. Količina je bila slična onoj koju ljudi u prosjeku konzumiraju kada koriste kanabis.

Glodari su potom češće tražili hranu, a istraživači ispitali aktivnost njihovih neurona.

Otkrili su da je kanabis aktivirao malu grupu specifičnih neurona u hipotalamusu. Hipotalamus je poznat po tome što kontroliše apetit, ali i funkcije poput tjelesne temperature i raspoloženja.

Kada se specifični neuroni aktiviraju, to pokreće bujicu signala povezanih s motivacijom i kretanjem. To je ono što nas ljude tjera da ustanemo s kauča i krenemo u potragu za slatkišima i hranom.

Pacovi i miševi u studiji ponašali su se slično: i oni su takođe išli u potragu za hranom.

Kako hemikalije u kanabisu utiču na apetit

Istraživači su potom analizirali interakciju između hemikalija u kanabisu i aktivnosti mozga koje su povezane s apetitom i unosom hrane. Kanabis oslobađa hemikalije poznate kao kanabinoidi: delta-9-tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD).

THC i CBD pokreću neurone u hipotalamusu koji proizvode protein zvani kanabinoidni 1 receptor (CB1 receptor). Poznato je da CB1 receptor povećava apetit i stimuliše unos hrane.

Međutim, nova studija otkrila je da je hipotalamus aktivirao znatno više ćelija s CB1 receptorom kada su miševi vidjeli hranu.

Istraživači su to testirali isključivanjem odgovarajućih neurona kod nekih miševa i primijetili da kanabis znatno manje stimuliše apetit.

Medicinski kanabis navodno stimuliše apetit

Ljekari se nadaju da se medicinski kanabis može koristiti za pacijente koji su podvrgnuti hemoterapiji i stoga imaju slab apetit ili za ljude koji pate od anoreksije.

Tako su se razvili ljekovi na sintetičkoj bazi. Namijenjeni su oponašanju efekata kanabisa. Međutim, u nekim studijama, na primjer o liječenju anoreksije, ljekovi nisu djelovali pouzdano.

Mišel Sekston, istraživač sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, rekla je da bi to moglo biti zato što su ljekovi konzumirani oralno, što možda nije tako efikasno kao pušenje kanabisa.

Sekston je za DW rekla da „dokazi o efektima isparenja kanabisa na apetit nisu dovoljno proučeni“.

Kanabis je još uvijek zabranjen u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim zemljama, uključujući i Njemačku. Čak ni u američkim saveznim državama poput Kolorada i Kalifornije, gdje je kanabis dostupan u apotekama, nije široko prihvaćen za medicinsku upotrebu.

Ali Abrams svakako vidi pozitivan efekat.

- Kanabis je jedini liek za mučninu koji takođe povećava apetit. Takođe je dobar za bol, nesanicu, anksioznost i depresiju, tako da ga često preporučujem ljudima koji žive sa rakom i za njihov život nakon raka - rekao je Abrams.