On je kazao da je sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, koja je održana 9. februara, slika situacije u društvu i aktuelnoj većini.

„Definitivno je velika borba oko prevlasti u bezbjednosnom sektoru. Koji su razlozi jedne, druge, treće ili četvrte strane za tu borbu još građanima nije jasno“, rekao je Nenezić u intervjuu agenciji MINA.

On je istakao da su optužbe između poslanika, ministra pravde Andreja Milovića, bivšeg premijera Dritana Abazovića i licitiranje sa tim ko je od članova porodice i prijatelja u kojim strukturama bezbjednosno interesantnih osoba, poražavajuće za crnogorsku zajednicu.

„U suštini je to samo borba za prevlast jedne trule koalicije koja je trenutno na vlasti u Crnoj Gori“, kazao je Nenezić.

Kako je ocijenio, imenovanja i razrješenja u sektoru bezbjednosti i neslaganje oko potencijalne smjene direktora policije Zorana Brđanina između subjekata u vlasti, prije svaga PES-a i Demokrata, dokaz je da je većina i sve ono što prethodnih 100 dana rade rezultat kompromisa koji je napravljen samo sa ciljem da se formira vlast.

Nenezić je istakao da nije poznato koji su razlozi i motivi za sukob oko bezbjednosnog sektora.

„Ne bih tu sada samo vezao priču za dva politička subjekta koji su u sukobu oko bezbjednosnog sektora, a to su PES i Demokrate, već slobodno možemo da kažemo da tu i dalje dobar dio udjela ima i GP URA“, rekao je Nenezić.

Kako je kazao, URA još na pojedinim pozicijama ima predstavnike, koji iz određenih razloga i dalje imaju podršku Demokrata.

Nenzić je podsjetio da je na izborima URA nastupila u koaliciji sa Demokratama, a da se ta partija nije našla u vlasti zbog jednog ličnog sukoba Abazovića i Spajića.

„Definitivno da Demokrate i dalje poštuju potencijalni koalicioni dogovor koji su imali sa URA-om prije samih izbora. Sve to negdje rezultira ovim sukobom unutar vladajuće većine“, ocijenio je Nenzić.

Nenezić je, komentarišući rad Vlade u prvih 100 dana, kazao da je ona već poslije par dana mandata dovela do podjela u društvu, dovođenjem u neravnopravan položaj jednog dijela penzionera, na osnovu povećanja minimalne penzije.

On je naveo da je to recept koji je već viđen u regionu, kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, gdje na podršci upravo jednog dijela penzionera on ostvaruje političke pobjede.

„A isto to je sada uradio i PES, selektivnim primjenjivanjem najavljenog, ali još nepoznatog programa Evropa sad 2, gdje je nekih 74 hiljade građana od januara dobilo uvećanu penziju od 450 EUR“, dodao je Nenezić.

On je kazao da je još jedan od segmenata ma osnovu kog se može vidjeti rad Vlade to da će u prvih nekoliko mjeseci mandata potencijalno izvesti maltene sve samostalne sindikate na ulicu.

Govoreći o rekonstrukciji Vlade i potencijalnom ulasku koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u izvršnu vlast, Nenezić je rekao da je ta koalicija već dio Vlade i da je Spajić od prvog dana imao jasan cilj da oni budu dio većine.

„Postavlja se pitanje zašto odmah od prvog dana ZBCG bila ravnorpavan član koalicije, već je kroz sporazum trebalo da uđe na mala vrata“, naveo je Nenezić.

On smatra da je potpisivanje sporazuma, gdje se već nakon godinu najavljuje rekonstrukcija, pokušaj kupovine vremena Spajića kod stranih partnera i jednog dijela političke javnost u Crnoj Gori.

„Najave čelnika koalcije ZBCG već poslije par mjeseci rada Vlade dokaz su da u suštini aktuelnom većinom ne rukovodi Spajić, već predsjednik Nove sprske demokratije i Skupštine Andrija Mandić“, dodao je Nenezić.

Govoreći o situaciji sa sindikatima koji traže povećanje zarada, Nenezić je rekao da su ti sindikati kolateralna šteta sukoba Spajića i Abazovića.

Kako je rekao, jedino rješenje je da se sjedne za sto, da se oslušnu želje sva tri sindikata i da se normalno nađe kompromis u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) koji je potpisan sa 43. Vladom.

Nenezić je ocijenio da nije sigurno da će kroz program Evropa sad 2 biti riješen problem sindikata, jer niko ne zna na koji način će biti realizovan.

„Već na startu povećanje penzija je bilo selektivno, pretpostavljam da bi i prosječna plata takođe bila selektivna, gdje bi opet jedan dio građana bio doveden u podređen položaj“, rekao je Nenezić.

On je kazao da Spajić ne može koristiti kao opravdanje i argumentaciju da su GKU potpisani mimo zakona.

„Spajić je, od potpisivanja GKU koji su potpisani u jeku formiranja nove većine, već tada kao mandatar mogao da reaguje, a ne da rješavanje problema na ovaj način započne tek kada je došao na funkciju premijera“, rekao je Nenezić.

Upitan da li SD razgovara o saradnji sa Socijademokratskom partiji (SDP), Nenezić je kazao da postoje razgovori koji su u podmakloj fazi, vezano za ujedinjenje dva politička bloka i potencijalno još nekih partija.

On je rekao da su politička dešavanja u Crnoj Gori, posebno u prethodne u tri godine, pokazala da je neophodna jaka građanska, socijaldemokratska partija ili pokret.

Kako je rekao Nenezić, to bi uradili sa ciljem da građanska Crna Gora izađe iz sivila i tame u koju je došla u prethodne tri godine, da se zaista čuje glas građana i da se socijaldemokratska ideja koja je imala suverenistički i državotvorni uticaj, ponovo vrati na scenu.

„I potencijalno da kroz snagu ta dva politička subjekta, i na lokalnim nivoima, vratimo nadu u građansku Crnu Goru koja je ugrožena posljednjih par mjeseci, a možemo reći i prethodne tri godine“, dodao je Nenezić.

Govoreći o izbornoj reformi, on je rekao da je posljednja reforma bila prije deset godina i da se od tada moglo čuti mnogo kritika od partija aktuelne vlasti, ali da te partije za prethodne tri godine nijesu radile ništa.

On je istakao da prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma došlo u situaciju da se u Šavniku u više navrata ne može završiti izborni proces i Andrijevici da grupa građana sprečava održavanje sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se rasrpavljalo o smjeni prvog čovjeka grada.

Nenezić je naglasio da je potrebna izmjena više zakona koji su vezani za izborni proces, kako bi se krenulo u rješavanje problema.

„Recepti u tim opštinama sjutra mogu da se preslikaju maltene na sve opštine i da dođemo u situaciju da bukvalno ne mogu da se završe izborni ciklusi i da se funkcionisonje lokalnih zajednica dovede u pitanje“, upozorio je Nenezić.

Upitan da li očekuje da će doći do dogovora vlasti i opozicije oko izbora jednog sudije Ustavnog suda, Nenezić je kazao da moraju sjesti za sto da bi se dogovorili.

On smatra da je pitanje da li će doći do tog dogovora.

„Pitanje je da li se želi odblokirati Ustavni sud u slučaju da opet imamo situaciju da u glasanjima, prije svega za donošenje odluka oko ustavnosti zakona, bude glasanje 3:3“, kazao je Nenezić.

On je kazao da će se potencijalno možda riješiti i problem sa predlogom ministra pravde da se po pitanju sudija Ustavnog suda ne primjenjuje odredba o odlasku u starosnu penziju od 65 godina, kako bi Gogić dobio određeni period još da može da obavlja tu funkciju, a da se u međuvremenu proba naći rješenje.

Izvor:Mina