Dogovor ne znači da nastava danas počinje, jer Sindikat prosvjete čeka da im se dostavi pisana ponuda.

Razgovori su trajali više od tri sata, nakon čega je premijer Milojko Spajić kazao da “Sindikat nije do kraja razumio namjeru Vlade”.

“Drago nam je da smo se sastali i sve nedoumice razriješili. Prosvjetari su ljudi koji gaje budućnost naše djece i države i opravdano je njihovo nezadovoljstvo zaradama. Mi se tu slažemo, bilo je pitanje modaliteta kako ići naprijed”, rekao je Spajić nakon sastanka u Sindikatu prosvjete.

On je kazao da su prosvjetari prihvatili rješenje gdje će od 1. jula biti povećanje 10 odsto bruto zarade.

“Od početka školske godine povećanja će biti 17 odsto i to kumulativno”, rekao je Spajić.
Prosvjetari, međutim, ne vjeruju dok ne vide papir.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da su dobili predlog da preko koeficijenata zarade budu uvećane za 10 odsto do 1. jula.

“Mi čekamo pisanu potvrdu toga. Ovo je sve bila načelna priča. Koliko je sjutra, Glavni odbor će se izjasniti na tu ponudu. Mi do tada nastavljamo sa štrajkom...”, kazao je Božović.

Naglasio je da je razgovor bio u “fer i tolerantnoj atmosferi”.

“Noćas smo konačno došli do neke formule. Boga molim da to završimo”.

Upitan da li su tokom sastanka razmatrani i pokrenuti procesi Vlade portiv Sindikata zbog nezakonitog štrajka, ali i sindikalaca pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, Božović je kazao da je ministarka prosvjete, nauke i inovacija kazala da prosvjetari koji su štrajkovali neće biti sankcionisani.

“Ako Agencija ne pomiri, onda idemo ka sudu”, rekao je Božović.
Oko 60 odsto prosvjetnih radnika u crnogorskim školama od ponedjeljka je obustavilo nastavu.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine.

Odredba GKU, oko koje su se Sindikat i Vlada sporili, predviđa da će se, zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024. godinu, saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koeficijenti složenosti poslova “dodatno razmotriti, o čemu će se donijeti poseban Sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”.

Nastavnici su tvrdili i da je bilo pritisaka na članstvo.

Potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku.

“Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga... U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković, tražeći od nadležnih da objasne “ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe”.

Iz Uprave policije sinoć je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.

“Dakle, obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”, saopštili su iz UP.

Iz Ministarstva prosvjete juče su saopštili da posjeta službenika policije školama nema veze sa njima.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović podnijela je tužbu Osnovnom sudu za utvrđivanje nezakonitosti štrajka.

Pored nepoštovanja domaćih propisa, ona u tužbi navodi i da je Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Humpert i drugi protiv Njemačke presudom od 14. decembra 2023, utvrdilo da se ograničavanjem prava na štrajk zaposlenima u prosvjeti ne krši pravo na slobodu okupljanja i udruživanja iz člana 11 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da je i sankcionisanje takvih zaposlenih u skladu sa konvencijskim pravom.

“Veliko vijeće Suda u Strazburu utvrdilo je da je pretežnije osnovno ljudsko pravo učenika iz člana 2 Dodatnog protokola 1 uz Konvenciju (pravo na obrazovanje) nego pravo zaposlenih u prosvjeti da učestvuju u štrajku obustavom nastave. Dalje je, Preporukom Savjeta Evrope (CM/Rec(2012)2013) o obezbjeđivanju kvalitetnog obrazovanja, na koju se poziva i Sud u Strazburu u prethodno navedenoj presudi, a koja između ostalog propisuje da je “obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovanja javna obaveza” te da je “obrazovanje neophodno za razvoj demokratske kulture koju demokratske institucije i društvo moraju imati za funkcionisanje”, navela je Ćirović u tužbi.