Izvor “Vijesti” tvrdi da je Spajić tokom pregovora Vlade i Sindikata prosvjete o povećanju zarada prosvjetnim radnicima, saopštio da postoji kriza prihoda države i da nema prečica do boljeg životnog standarda, uprkos tome što je od osivanja PES-a i tokom izbornih kampanja tvrdio da će po dolasku na vlast za relativno kratko vrijeme to učiniti mogućim.

Spajićevi kritičari iz opozicije, kao i neki ekonomski stručjnaci, tvrde da se najavljeni program “Evropa sad 2” ne može sprovesti ove godine bez teških posljedica po državne finansije, već eventualno u dužem periodu.

“Rekao nam je da zna da bi mnogi voljeli da ima čarobni štapić, ali da moramo biti strpljivi. Pomenuo je da mnogi nisu vjerovali u program ‘Evropa sad 1’, ali da su se obaćanja na kraju obistinila”, kazao je sagovornik, učesnik preksinoćnjeg sastanka Sindikata i predstavnika Vlade u Podgorici.

Spajićev kabinet nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o pomijanju “krize prihoda u budžetu” na sastanku sa prosvjetarima, dok je Ministarstvo finansija poručilo da se sve obaveze redovno izmiruju i da taj resor raspolaže dovoljnim iznosom novca za servisiranje svih obaveza koje dospijevaju.

Ministarstvo je to “Vijestima” odgovorilo u utorak, uoči sastanka Vlade i Sindikata, upitano o stanju u državnoj kasni. Pitanja su im poslata dan ranije, i nemaju veze s pregovorima Spajića i prosvjetara.

“U pogledu servisiranja obaveza koje dostavljaju Ministarstvu finansija, sve obaveze se uredno izmiruju i nema kašnjenja u servisiranju naloga koji se dostavljaju za plaćanje. Na današnji dan, Ministarstvo finansija raspolaže sredstvima u iznosu od preko 100 miliona eura. Budžet se svakodnevno puni redovnim prihodima, što u kontinuitetu obezbjeđuje potrebna sredstva za finansiranje servisiranja svih obaveza”, piše u odgovoru.

Većina prosvjetnih radnika štrajkuje od ponedjeljka, i zahtijeva da im Vlada isplati zarade veće za 10 odsto bruto, kako je to predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom potpisanim krajem 2022. godine. Vlada je u utorak veče predložila Sindikatu dogovor po kom će nastavnici od 1. jula imati povećanje zarada za 10 odsto bruto, a onda od 1. seprembra povećanje od 17 odsto kumulativno.

Sindikat je sinoć prihvatio ponudi i odlučio da prekine štrajk, saopštivši da će od 1. septembra uslijediti povećanje zarada, ali da izvršna vlast nije precizirala kako će se to ostvariti.

Sagovornik “Vijesti” sa sastanka tvrdi da je Spajić saopštio prosvjetarima da njihov štrajk neće imati nikakav efekat na Vladu, i da on nema nikakav problem da ne bude premijer.

“Rekao je da jedva čeka taj dan, da počine od svega”.

Kaže da im je premijer rekao da je 18 miliona eura, koliko je Sindikat prosvjete tražio za povećanje zarada, veliki novac.

“Objasnio je da je veliki zato što će, ako bilo kome podignu zarade, kompletan sistem zahtijevati povećanja. Rekao je da bi država onda za sve to morala da izdvoji najmanje 150 miliona eura”.

Izvor navodi da je premijer poručio prosvjetarima da nisu isključivi krivci za to što učenici ostvaruju loše rezultate na testiranjima, kao ni što, kako je rekao, zdravstveni radnici nisu krivi za loše uslove u bolnicama. Spajić je, dodaje sagovornik, ocijenio da postoje prosvjetna kriza i kriza sistema, i da na njih treba odgovoriti.

“Rekao je da to treba učiniti sistemski, kao kroz program ‘Evropa sad 1’. Tvrdi da će prosvjetari imati specijalno mjesto u programu ‘Evropa sad 2’”.

Sagovornik “Vijesti” kaže da im je predsjednik Vlade saopštio da je svaku riječ koju je dao ispunio, i da je to bio slučaj i prilikom povećanja minimalne penzije na 450 eura. Prema njegovim riječima, Spajić je rekao da s penzionerima nije bio potpisan kolektivni ugovor i da nije postojala garancija, već samo riječ.

Izvor navodi da je premijer saopštio da je prosječna neto zarada u javnom sektoru (950 eura) veća od one u privatnom (700 eura), i da je taj “disbalans” stvorila vlada Dritana Abazovića podizanjem bruto zarada u javnom sektoru.

“Kazao je da je to neodrživ i ‘lud’ sistem, i da nigdje u svijetu ne postoji da privatni sektor ima manje plate od državnog. Rekao je da toga ima samo u komunističkim teorijama, i da želi da ispravi takvo stanje tako što će privatni sektor učiniti konkurentnijim, ali i nagraditi ‘stubove’ državnog sistema, među kojima su i prosvjetari”.

Oko 60 odsto prosvjetnih radnika u crnogorskim školama od ponedjeljka je obustavilo nastavu. Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara.

Odredba ugovora oko koje su se Sindikat i Vlada sporili, predviđa da će se, zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024, a saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koeficijenti složenosti poslova “dodatno razmotriti, o čemu će se donijeti poseban sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”.

Spajić: Bili ste protiv “Evrope sad 1”
Spajić je na sastanku, prema tvrdnjama sagovornika, pitao prosvjetare zašto su ga glasali i zašto ne vjeruju da će dobiti povećanje plata.

“Nakon što su mu prosvjetni radnici rekli da su ga glasali jer su mu vjerovali, a da im sada nudi ‘mačku u džaku’, odgovorio je da je njihov problem u tome što su, kako tvrdi, svi bili protiv programa ‘ Evropa sad 1’ i da su ga napadali”.

“Nezvanične informacije pokušaj narušavanja stabilnosti finansija”
Ministarstvo finansija “Vijestima” je kazalo da se prema preliminarnim podacima budžetski prihodi za prethodni period ostvaruju na nivou planiranog, te da resor raspolaže potrebnim sredstvima za uredno izvršenje budžeta.

“Napominjemo da je u prethodnih nekoliko dana (petak i ponedjeljak), servisirano obaveza u iznosu od oko 80 miliona eura (penzije, socijala i drugi nalozi), što pokazuje da se sve obaveze uredno izmiruju”.

Ministarstvo navodi da se, u skladu sa obavezama, mjesečni izvještaji o izvršenju budžeta pripremaju do kraja mjeseca za prethodni, te da je u toku obrada podataka i priprema mjesečnog izvještaja o izvršenju budžeta za januar, koji će ubrzo biti publikovan na zvaničnom sajtu resora.

“Shodno svemu navedenom prema zvaničnom stanju, apsolutno su netačne i neodgovorne nezvanične informacije koje pokušavaju da se plasiraju u cilju narušavanja stabilnosti javnih finansija države”.