Neki od policijskih funkcionera čije su smjene planirane su dovođeni u vezu sa visokim funkcionerom Agencije za nacionalnu bezbjednost Artanom Kurtijem. Formalni razlozi smjena su, kako saznajemo, neispunjavanje uslova za obavljanje načelničkih funkcija. Četiri načelnika nemaju odgovarajuće činove i to će biti osnov za njihovo razrješenje.

Upravo ta imenovanja proizvela su sukob među koalicinim partnerima u Vladi. Naime, od tog momenta počelo je nadgornjavanje između PES-a i Demokrata oko izbora direktora Uprave policije.

Premijer Milojko Spajić je insistirao da čelni čovjek policije bude dugogodišnji policijski funkcioner Vojislav Dragović. Tome su se oštro usprotivili funkcioneri Demokratske Crne Gore kojima je pripao sektor bezbjednosti.

Pošto PES i Demokrate nijesu uspjeli da se dogovore oko izbora šefa policije, u međuvremenu je stigla presuda Upravnog suda kojom je bivši direktor policije Zoran Brđanin vraćen na tu funkciju. I povodom ovog slučaja je došlo do mimoilaženja između dvije partije u Vladi.

Dok je Spajić saopštio da će poštovati sudsku presudu i da je Brđanin u punom mandatu te da ima prostora da se sa njim razgovara, Demokrate su bile izričite da on mora biti smijenjen. Zato je odmah nakon presude Upravnog suda, ministar Danilo Šaranović pokrenuo inicijativu prema Vladi za smjenu Brđanina. Premijer se oglušio o taj zahtjev.

Interesantan je i podatak da je već godinu dana blokiran interni konkurs za načelnike centara bezbjednosti.

Kriza se očekuje i početkom marta kada ističe mandat aktuelnim pomoćnicima direktora policije. Oni su do sad birani na predlog ministra unutrašnjih poslova uz dogovor sa direktorom Uprave policije.

Ministar ima teoretsku mogućnost da izabere v.d. pomoćnika direktora policije i bez saglasnosti Brđanina, ali direktor policije bira načelnike tih sektora koje bi on kontrolisao.