Iz ŽICG i Poreske uprave juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”. Nezvanično je iz Poreske uprave saopšteno da sada šalju upozorenja ili rješenja o prinudnoj naplati za sve dužnike bez obzira da li su državne ili privatne kompanije, kao i da ostavljaju rok od deset dana do same blokade računa. Navedeno je i da resorna ministarstva ili Vlada mogu odlučiti o odlaganju prinudne naplate ili naplate duga na neki drugi način, s obzirom na javni interes funkcionisanja Željezničke infrastrukture.

Izvor “Vijesti” iz ŽICG je kazao da je dopis iz Poreske uprave u kabinet izvršne direktorice Marine Bošković stigao prije nekolika dana, ali da o tome nije obaviješten Odbor direktora iako je nakon toga imao sjednicu.

“Vijesti” su proteklih dana dobile više dokumenata iz Željezničke infrastrukture koji ukazuju na prekomjerna zapošljavanja i bespotrebne troškova, a da se radnicima tri godine ne uplaćuju doprinosi. Zbog toga su “Vijesti” kompaniji prije deset dana poslali više pitanja na koje, i pored najava, nisu dobili odgovore.

Dug raste, a dobijaju više novca
Poreski dug ŽICG je na kraju 2020. godine iznosio oko milion eura, od kada ima veliki rast.

Direktorica Bošković je izabrana u aprilu 2021. godine, od kada je poreski dug povećan za oko tri miliona eura, iako kompanija dobija više novca od budžeta nego u prethodnom periodu.

Na finansijske izvještaje ŽICG za 2022. godinu, dva revizora su dala mišljenje da su prikazani netačni podaci, odnosno da je kompanija bila u minusu za oko dva miliona eura, a ne u plusu od 180 hiljada kako je prikazivala uprava kompanije. Skupština akcionara ŽICG do sada nije usvojila nijedan revizorski izvještaj za tu godinu iako je zakonski rok istekao.

U toj godini država je po više osnova uplatila ŽICG 15,5 miliona eura iz budžeta, za redovne subvencije, naknadu vanrednih troškova i za vraćanje kredita koje kompanija nije mogla vratiti iz svojih prihoda.

“Vijesti su pitale da li će Željeznička infrastruktura korigovati finansijske izvještaje za 2022. godinu, s obzirom da je i drugi revizor ABC u svom Izvještaju konstatovao da je netačan da je finansijski rezultat netačno prikazan.

Uprava kompanije je pitana i da li će u bilansima biti evidentiran dug ŽICG prema Vladi - državi od 26,9 miliona na ime međunarodnih kredita od 2016. do 2022. godine koje je umjesto ŽICG vratila Vlada, što je takođe tražio revizor jer su i oni pogrešno knjiženi.

Imaju 28 pravnika, a angažuju privatne advokate
“Vijesti” su pitale i koliko ŽICG ima ukupno zaposlenih diplomiranih pravnika, zbog čega angažuje privatne advokate ako ima svoju pravnu službu i koliki su godišnji troškovi za advokatske usluge.

Ni na ova pitanja iz kompanije nisu odgovorili. Prema informacijama “Vijesti” u pravnom sektoru ŽICG radi 28 zaposlenih, za čije se zarade godišnje izdvaja 325 hiljada radnika, ali se i pored toga angažuju i tri advokata kojima je prošle godine plaćeno 30 hiljada eura. Većina sudskih postupaka odnosi se na sporova sa svojim radnicima, koje kompanija najčešće gubi, a izgubljeno je i nekoliko vrijednih sporova sa drugim kompanijama.

Nenaplaćuju potraživanja, plaćaju i privatne kazne
Dio podataka koji su “Vijesti” dobile odnosi se na neaktivnost izvršne direktorice i menadžmenta kompanije da naplate svoja potraživanja, najviše od “Montekarga” koji sada ŽICG duguje 2,4 miliona eura bez uračunatih zateznih kamata. Od dolaska direktorice Bošković potraživanja od ove kompanije su uvećana sa 0,9 na 2,4 miliona eura, bez pokušaja prinudne naplate iako su se za to, prema izvoru “Vijesti”, stekli uslovi.

“Iz ‘Montekarga’ se hvale da su na bijeloj listi poreskih obveznika, sa parama kojim ih beskamatno finansiramo, dotle je ŽICG u vrhu crne liste, zahvaljujući nepostupanju našeg menadžmenta”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz kompanije.

“Vijestima” su iz kompanije nezvanično saopšteni i podaci da su inspekcije nekoliko puta kaznile ŽICG, kao i direktoricu Bošković kao fizičko odgovorno lice zbog više propusta i nezakonitosti. Sve kazne, pa i za direktoricu kao fizičko lice, sa oko četiri hiljade eura plaćene su sa računa kompanije.

Sistematizacija mijenjana 24 puta, nova radna mjesta za vraćanje usluga
Na sajtu ŽICG, u rubrici biblioteka/pravilnici, objavljena je početkom februara ove godine i 24. po redu izmjena Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, na osnovni Pravilnika iz 2019. godine.

“Vijesti” su pitale da li je razlog svih ovih izmjena sistematizacija bio povećanje broja radnih mjesta, kao i da pojasne zbog čega je bilo potrebno zaposlenje “samostalnog stručnog saradnika za pravne poslove” u željezničkoj stanici Bijelo Polje - Kruševo, radno mjesto koje je u sistematizaciju unijeto izmjenom koju je odbor direktora usvojio početkom februara ove godine.

Odgovor nije poslat, a prema informacijama “Vijesti” brojne izmjene sistematizacije u posljednje tri godine odnose se na nova zapošljavanja na mjestima koja do tada nisu postojala, kao i na pojednostavljenje uslova za zapošljavanja na radna mjesta koja su postojala u sistematizaciji.

Izvor “Vijesti” navodi da je izmišljeno radno mjesto za pravnika na željezničkoj stanici u Bijelom Polju ostavljeno za Zilhu Čoković, sadašnju članicu Odbora direktora koji bi uskoro trebalo da bude promijenjen.

“To radno mjesto je planirano za članicu Odbora direktora koja je u novembru 2023. godine spriječila da se smijeni izvršna direktorica po nalogu koji je dobila od tadašnjeg ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića. Tako da je ovo vraćanje usluga”, naveo je izvor “Vijesti”.