Prema informacijama “Vijesti”, protiv produženja koncesije glasali su predstavnici državnih institucija Kancelarije zaštitnice državnih imovinsko-pravnih interesa, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje, Geološkog zavoda, ministarstava energetike i rudarstva i ekologije, kao i predstavnici nevladinog sektora.

Za produženje koncesije bila su dva predstavnika koncesionara, dok je predstavnica Ministarstva finansija bila uzdržana uz obrazloženje da nisu mogli uraditi analizu potencijalne štete po državu ako koncesije bude raskinuta a koncesionar tuži državu tražeći obeštećenje.

Usvojeni zaključak, uz izdvojene mišljenje predstavnika koncesionara, proslijeđen je ministru energetike i rudarstva Saši Mujoviću, koji je i formirao radnu grupu. Konačnu odluku o sudbini koncesije će donijeti Vlada.

Članovi radne grupe juče su se obavezali da neće iznositi u javnost detalje sa sastanka do konačne odluke.

Predstavnik koncesionara advokat Luka Popović je na pitanje “Vijesti” da prokomentariše odluku kazao da su se na radnoj grupi dogovorili o tome da ništa zvanično ne iznose u javnost dok predlog zvanično ne bude upućen Vladi od resornog ministra.

Predstavnici koncesionara ranije su pominjali mogućnost pokretanja arbitraže za obeštećenje od države u slučaju da koncesija bude raskinuta.

Radna grupa je imala 11 sastanaka na kojima su razmatrani različiti aspekti ugovora o koncesiji i šest njenih aneksa, kao i ekološke i ekonomske posljedice koje bi nastale eventualnim radom budućeg rudnika.

Stav kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je da država ima pravni osnov i da treba da raskine koncesioni ugovor sa kompanijom “Brskovo Mine”. Zaštitnik svoj stav zasniva na aneksu četiri ugovora, u kojem je koncesionar pristao da snosi rizik ako prostorno planska dokumentacija ne bude usvojena i ako ne budu izdati urbanističko-tehnički uslovi (UTU), kao i da je rok za dobijanje UTU iz posljednjeg aneksa ugovora istekao 25. jula prošle godine.

Advokat Popović je tada kazao da je to nejasnoća u ugovoru na štetu koncesionara, ali da smatra da mora postojati povreda ugovora od strane koncesionara da bi država raskinula ugovor na njegovu štetu.

Biolog dr Snežana Dragićević je navela da na koncesionom području rudnika Brskovo postoji preko sto zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, kao i da je predviđena sječa 217 hektara šume. Zamjerke su i da je u dokumentaciji sakriveno da u rudi postoji i opasna živa, kao i da Crna Gora nema deponiju za adkvatno odlaganje takvih opasnih materija.