SAD su najavile da će se žaliti na odluku Višeg suda da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji. Odluka je donijeta u četvrtak, a rok za žalbu advokatima Do Kvona ističe u ponedjeljak. Ako se oni ne budu žalili, odluka postaje pravosnažna i Do Kvon može biti izručen odmah nakon isteka tog roka.

“SAD nastavljaju da traže izručenje Do Kvona u skladu s relevantnim međunarodnim i bilateralnim sporazumima i crnogorskim zakonom. SAD cijene saradnju crnogorskih vlasti u obezbjeđivanju vladavine prava za sve pojedince”, saopštilo je preksinoć američko Ministarstvo pravde, prenosi Blumberg.

Međutim, advokati Goran Rodić i Marija Radulović rekli su u saopštenju “Vijestima” da prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji reguliše proceduru ekstradicionog postupka, ni SAD ni Južna Koreja nemaju mogućnost ni pravo na izjavljivanje žalbe na odluku Višeg suda.

“I Evropska konvencija o ekstradiciji, kao i konvencija o izdavanju krivaca između Crne Gore i Amerike, propisuju da se procedura ekstradicionog postupka vodi po domaćem zakonu (Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima)”, objasnili su.

Viši sud je u srijedu odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, nakon što je Apelacioni sud u utorak poništio prethodno rješenje o izručenju SAD. Viši sud je 22. februara donio odluku da južnokorejski državljanin bude izručen SAD, koje ga optužuju za kriminalno udruživanje i druga krivična djela. Izručenje Do Kvona, koji se nalazi na izdržavanju četvoromjesečne kazne za falsifikovanje isprava u Crnoj Gori, tražila je i Južna Koreja zbog sličnih krivičnih djela, ali je Viši sud tada odbio zahtjev te države. Do Kvonu kazna ističe 23. marta.

Pravo na žalbu nema ni crnogorsko tužilaštvo. Podgoričko Više tužilaštvo uložilo je žalbu na rješenje Višeg suda, kojim je bilo odlučeno da se Do Kvon izruči SAD, ali je Apelacioni sud žalbu odbio jer “državni tužilac nije ovlašćen” za to.

U svojoj četvrtoj odluci u ovom predmetu, Viši sud je prihvatio argumente Apelacionog suda i Do Kvonovih branilaca da je molba SAD za izručenje “kralja kripto-valuta” stigla nakon takvog zahtjeva Južne Koreje, ali, odbijajući američku molbu, pominje i dokument od 4. aprila 2023. godine, koji je od početka imao u spisima, a kojim je zaista traženo izručenje Do Kvona u SAD.

Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim pravima i konvencijskom pravu, datum podnošenja molbe o izručenju jedan je od kriterijuma na osnovu kojih se odlučuje koja država ima prvenstvo za izručenje, ako je takav zahtjev podnijelo više država.

Američke i južnokorejske vlasti istraživale su Do Kvona zbog njegove uloge u jednoj od najvećih katastrofa u istoriji kripto-valuta. U maju 2022. godine, potonula je vrijednost dvije kripto-valute koje je stvorio, TerraUSD i Luna, što je, prema pisanju američkih medija, izbrisalo 40 milijardi dolara sa tržišta kripto-valuta i pokrenulo lančanu reakciju koja je gurnula druge digitalne kripto-kompanije u bankrot. Investitori širom svijeta izgubili su svoje ušteđevine. Istragom je zaključeno da je Do Kvon lagao investitore i sumnjalo se da krije bogatstvo.

Iz Ambasade SAD u Podgorici juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” povodom žalbe na novu odluku Višeg suda.

Ni Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nije željelo da komentariše odluku ni kako će to uticati na odnose SAD i Crne Gore.

“Još nijesmo dobili zvanično obavještenje od Crne Gore”, saopštilo je Ministarstvo pravde Južne Koreje putem tekstualne poruke, dodajući da će ministarstvo preduzeti neophodne korake zajedno sa crnogorskim vlastima čim stignu odgovarajući dokumenti.

Suđenje Do Kvonu po tužbi američke Komisije za hartije od vijednosti (SEC) zakazano je za 25. mart u Njujorku, a njegove navodne žrtve vode protiv njega i građanski postupak pred sudom u Njujorku.

Lekić: Prije izručenja utvrditi kako se Do Kvon našao u Crnoj Gori
Bivši poslanik i dugogodišnji diplomata Miodrag Lekić “Vijestima” je rekao da su i SAD i Južna Koreja veliki saveznici Crne Gore, pa je i time ublažen problem krajnjeg ishoda.

“Mislim da prije izručenja treba ovdje utvrditi sve relevantne činjenice u vezi sa Do Kvonom. Od toga kako se kralj kripto-valuta našao u Crnoj Gori, sve do toga što je sve ovdje radio, s kojim društvom i clijevima. Ako bi se utvrdile radnje suprotne normama pravnog poretka Crne Gore. treba mu suditi ovdje”, kazao je Lekić.
Smatra da je neophodno rasvijetliti sve radnje osumnjičenog, posebno u svjetlu teških javnih optužba bivšeg premijera Dritana Abazovića prema aktuelnom premijeru Milojku Spajiću.

“Neko bi, u elementarno pravnoj državi i zreloj demokratiji, od dva premijera morao odgovarati za nastali javni zaplet i skandal”, kazao je Lekić.

Abazović je uoči parlamentarnih izbora u junu prošle godine optužio Spajića za sumnjive veze sa Do Kvonom. Kvon je navodno iz pritvora poslao pismo Abazoviću u kojem opisuje navodne veze sa Spajićem i tvrdi da mu je finansirao ranije predizborne kampanje. Spajić je demantovao optužbe.

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je dva predmeta u slučaju Do Kvon.

Tromost institucija ili interesni momenat
Lekić kaže da nije do kraja jasno da li se u slučaju Do Kvon radi o neefikasnosti tromih i glomaznih državnih aparata ili je umiješan i neki interesni momenat - unutrašnji i međunarodni.

“O međunarodnim ne znam ništa, što ne znači da ne postoje. Ako postoje, a imajući u vidu tendencije uspona kolonijalne svijesti u dijelu političke elite ovdje i dijelu tkz. civilnog sektora – onda ne treba isključiti mogućnost da se prije definitivne odluke izučava i odnos snaga među zainteresovanim o ovom slučaju”, rekao je Lekić.

“Odluka Višeg suda Do Kvonova pobjeda”
“Blumberg” piše da nova odluka Višeg suda u Podgorici predstavlja pobjedu za Kvona, čiji su advokati izrazili preferenciju da bude izručen Južnoj Koreji. U Sjedinjenim Američkim Državama, još jedan kripto-mogul, Sem Benkmen-Frid, sada se suočava sa potencijalno decenijama zatvora nakon što je u novembru osuđen za prevaru u Njujorku. Suosnivača FTX-a optužilo je Državno tužilaštva Menhetna u Njujorku, koje je takođe optužilo Kvona za prevaru.

Benkmen-Frid je proglašen krivim po svih sedam tačaka optužnice, za prevaru i zavjeru, te stvaranje šeme za otimanje novca od korisnika FTX berze, kako bi otplatio dugove svog propadajućeg hedž-fonda “Alameda Research”, i kupovao luksuzne nekretnine, prenose Vijesti.