"Možda se čini ambicioznim što mi u narednom periodu planiramo završetak ovog postojećeg auto-puta. Novi auto-put Jadransko-jonski, kontinentalni u središnjem dijelu države, primorsku brzu saobraćajnicu i brzu saobraćajnicu u sjevernom regionu. Želimo da infrastrukturno, posebno saobraćajno, Crnu Goru povežemo bolje unutar svoje teritorije, da napravimo konekcije sa regionom, sa svim državama u okruženju i samim tim sa Evropom, sa panevropskim koridorima", kazala je Jovanović.

Prostorni plan ima cilj da se targetiraju svi razvojni državni potencijali, među kojima je svakako i Luka Bar, koja se mora sa zaleđem adekvatno povezati sa saobraćajnicama i željeznicom. Značaj je te luke prepoznati i kroz plan obalnog područja Crne Gore iz 2018. kada je urađena i detaljna razrada tog dokumenta.

"I vi ćete naći u nacrtu plana, u dijelu koji govori kratko o pomorskoj privredi, razvojne ciljeve da je na prvom mjestu unapređenje povezanosti i poslovanja Luke Bar, ali i razvoju unapređenja Luke Kotora, razvoju opšte morskog brodarstva, modernizacija prenamjena nekih kapaciteta za servisiranje brodova itd. Znači, cio sistem moramo imati zaokružen da bi razvoj išao dinamičnije u pravom smjeru", navodi Jovanović.

Barani su se na javnoj raspravi oštro usprotivili gradnji LNG terminala. Problematično je, smatraju, seizmika tog prostora i uticaj na životnu sredinu.

Rukovoditeljka izrade prostornog plana ističe da bi se taj objekt gradio samo ukoliko Crna Gora ili zemlje regiona instaliraju gasnu infrastrukturu.

"U ovom planu ćemo jako istaći da kad se uopšte bude razmišljalo o izgradnji te infrastrukture, moraju se strogo poštovati pravila udaljenosti od naselja, bezbjednosti, stanovništva itd. Tako da će svi neki planovi koji dođu i nakon donošenja ovog plana imati velike obaveze da brinu kako stanovnicima Bara, tako i stanovništvu čitave Crne Gore", kazala je Jovanović.

Na posljednjoj opštinskoj javnoj raspravi u metropoli crnogorskog turizma, Budvani su poručili da nijesu za gradnju vjetroelektrane na Brajićima i brze ceste na planiranom koridoru.

"Konkretno u tom području su i ranije tražili da se taj koridor brze saobraćajnice podigne na nešto visočije kote, tzv. sjeverna-paštrovska varijanta. To je i urađeno, međutim je bilo dosta pitanja na temu da li bi eventualno ta trasa brze saobraćajnice ugrozila neka naselja, njihove atare, eventualno crkve itd. Pa smo dugo o tome razgovarali i obećali da još što detaljnije malo sagledamo. Na ovakvom prostoru kakav je Crna Gora nije lako provući te koridore", istaka je ona. 

Često su, ističe Svetlana Jovanović, u koliziji želje građana i državnih ciljeva.

"Generalno bi morali da shvatimo da ono što je javno dobro prepoznamo kao i sopstveni interes, a da prosto taj privatni interes koji ne osporavamo naravno, ipak stavimo u drugi plan. Bez namjere da oštetimo nekoga, ali javni interes nešto što moramo svi shvatiti kao i sopstveni", zaključuje Jovanović. 

Javne rasprave o prostornom planu Crne Gore nastavljaju se od 21. marta, tematskim okruglim stolovima u organizaciji Privredne komore i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.