Profesor bezbjednosti i gostujući profesor na Univerzitetu Varšava Mehmedin Tahirović smatra da ovaj predlog neće imati podršku u skorijoj budućnosti.

Poljski predsjednik je prilikom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) predložio da se izdvajanja sa dosadašnjih dva odsto BDP-a država članica NATO-a povećaju na tri odsto i da to bude minimum ispod kojeg se ne smije ići.

Iz crnogorskog MO za "Dan" kažu da je u julu prošle godine na Samitu NATO lidera u Viljnusu revidirana dotadašnja odluka Zaloga investiranja u odbranu (DIP), donesena u Velsu 2014. godine, pa je predviđeno da dva odsto BDP-a za odbranu bude prepoznato kao minimum koji saveznice treba da dostignu, od čega najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta treba da bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske.

Crna Gora je Zakonom o budžetu za 2024. godinu za potrebe odbrane opredijelila 137,68 miliona eura, odnosno 2,01 odsto BDP-a, a iz MO navode da će od tog iznosa 30,48 odsto biti namijenjeno modernizaciji i opremanju Vojske Crne Gore (VCG).

Iz MO kažu da je stav koji zastupa predsjednik Duda proizvod činjenice da je Poljska, zajedno sa članicama u oblasti Baltičkog i Crnog mora, geografski najbliža sukobu u Ukrajini, zbog toga je očekivana njihova odluka da ulažu dodatne napore u pravcu jačanja nacionalnog odbrambenog sistema. I profesor bezbjednosti na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) i gostujući profesor na Univerzitetu Varšava Mehmedin Tahirović za "Dan" kaže da razumije predlog Dude s obzirom na bezbjednosne rizike kojima je izložena njegova zemlja, imajući u vidu da se Poljska graniči sa Ukrajinom i da je najveći priliv migranata iz ratom zahvaćenog područja upravo u tu državu, ali naglašava da s obzirom na višestruku podijeljenost u Evropskoj uniji (EU) po mnogim pitanjima (ekonomska kriza, poremećaji na tržištu, nezadovoljstvo poljoprivrednika, rat u Ukrajini) taj predlog ne bi imao podršku u bližoj budućnosti, osim ako se bezbjednosne prilike ne bi značajno promijenile, u dinamičkom smislu.

"Razmijem zabrinutost predsjednika Poljske, zbog toga što je najveći priliv migranata upravo u Poljskoj. Od ukupno šest miliona migranata, tri miliona su u toj državi. I Crna Gora spada u red zemalja koje imaju najveći priliv migranata imajući u vidu broj stanovnika, ali Poljska je direktno i na granici sa Ukrajinom i sa onim što se dešava tamo. Svako traži ono što mu treba. On je to tražio zato što je Poljska ugrožena i zato traži pomoć saveznika. Vjerovatno bi to sjutra i Crna Gora uradila i u tom kontekstu razumijem njegov predlog", kazao je Tahirović za "Dan".

Podsjeća da su i tradicionalno neutralne države, ali i najbogatije na svijetu godinama unazad – Finska i Švedska, postale članice NATO-a iz bezbjednosnih razloga jer se direktno graniče sa Rusijom.

Tahirović, koji prilike u Poljskoj posebno dobro poznaje, s obzirom na to da je gostujući profesor na Varšavskom univerzitetu, kaže da tamošnji predsjednik smatra da Evropa mora da se mnogo više posveti pitanju bezbjednosti nego što je to do sada bio slučaj, te da je njegov stav da bi Evropa bez podrške SAD bila jako ugrožena.

Tahirović poručuje da bezbjednost jeste i mora biti prioritet za svaku državu.

"Džaba vam jaka ekonomija, razvijen turizam, visoke plate, penzije i ostalo ako ste bezbjednosno ugroženi i nestabilni i ako to može da se odrazi na vaš opstanak, onda vam to ništa ne znači", naglasio je on.

Predlog ne prolazi ako sve države nijesu saglasne

Ukoliko predlog poljskog predsjednika postane formalan, Tahirović objašnjava kakva bi bila dalja procedura.

"U NATO-u se odlučuje konsenzusom i u tom savezu funkcioniše princip "svi za jednog, jedan za sve". Ako se jedna članica saveza ne slaže sa određenim pitanjem, onda odluka ne može biti donijeta, odnosno ne smatra se donijetom. U NATO-u nema formalnog glasanja. Ima procedura "od-do" – ako je od jedne zemlje članice pokrenuto određeno pitanje koje je od interesa za sve zemlje, onda ta procedura traje, recimo, od danas od 12 sati pa nakon 15 dana tačno do 12 sati. Ako do tada nijedna članica nema primjedbu na taj predlog, odluka se smatra donesenom. Ako bilo koja članica reaguje na to, procedura se ponavlja ako treba i 20 puta, sve dok ne bude zadovoljavajuća za sve i donesenom se smatra kada sve članice ne budu imale više primjedbi. I u tom smislu, Crna Gora kao mala država ima prednost što je članica saveza gdje su najmoćnije države na svijetu kada je riječ o odbrani. Ono što joj nije u mogućnosti da ispuni ili nije u nacionalnom interesu, ona na to ne mora da pristane", objasnio je Tahirović.