Rusija opet traži sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o NATO bombardovanju Jugoslavije
(Foto: Beta/(AP Photo/Craig Ruttle))

Rusija opet traži sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o NATO bombardovanju Jugoslavije

Rusija je tražila održavanje sastanka Savjeta bezbjednosti UN o NATO bombardovanju Jugoslavije 1999. godine, ali ruske diplomate i dalje čekaju odgovor japanskog predsjedništva Savjetom bezbjednosti, rekao je u utorak prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.

Poljanski je rekao da je Rusija 25. marta "poslala zvanično pismo japanskom predsjedništvu u kome traži da se što prije održi sastanak Savjeta bezbjednosti UN, posvećen 25. godišnjici agresije NATO-a na Jugoslaviju", prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.

NATO je započeo bombardovanje SR Jugoslavije 24. marta 1999. godine zbog progona albanskog stanovništva koji su vršile srpske snage bezbjednosti.

Prethodni predlog Rusije da Savjet bezbjednosti UN 25. marta raspravlja o NATO bombardovanju Jugoslavije nije usvojen.

Za tadašnji predloženi dnevni red su glasale tri članice Savjeta bezbjednosti – Rusija, Kina i Alžir, dok je ostalih 12 bilo uzdržano. Za usvajanje je potrebno devet glasova.

Predlogu Rusije da se raspravlja povodom 25. godišnjice početka NATO bombardovanja Jugoslavije usprotivila se Francuska.

Ambasador Francuske Nikolas de Rivije protestovao je zbog agende koju je Rusija "nametnula".

On je naveo da se Moskva nije konsultovala sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Dodao je da Srbija nije konsultovana kada je ova inicijativa Rusije podnijeta i da je stavljena pred svršen čin.

"Rusija želi da upotrijebi NATO intervenciju 1999. kako bi opravdala rat u Ukrajini, Krimu, Gruziji", prenio je Glas Amerike.

Akcija NATO snaga počela je 24. marta 1999. nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu, vođenih u Rambujeu i Parizu u februaru i martu 1999. godine.

Prema podacima nevladinog Fonda za humaniratno pravo od dejstva NATO bombardovanja stradalo je 756 ljudi - na Kosovu 485, u Srbiji 261 i 10 u Crnoj Gori.

Bombardovanje je okončano poslije 11 nedjelja potpisivanjem Kumanovskog sporazuma kojim se srpska vojska i policija povukla sa Kosova.

Tokom rata na Kosovu 1998/1999. ubijeno je preko 10.000 civila od kojih više od 8.000 albanske nacionalnosti. Zločini su potvrđeni presudama Haškog tribunala protiv političkih i vojnih lidera Jugoslavije.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.