Crna Gora treća u regionu po visini zarada

Crna Gora treća u regionu po visini zarada

Slovenija je prema visini prosječne neto zarde prva među bivšim republikama SFRJ, Crna Gora je treća, a Sjeverna Makedonija posljednja.

Hrvatska je na drugom mjestu, dok je Srbija na četvrtom, prenosi Biznis.rs.

Slovenija prednjači po visini neto prosječne zarade od skoro 1,48 hiljada eura, dok je prosječna bruto 2,32 hiljade. Ti podaci ukazuju na pad u poređenju sa decembrom prošle godine, dok su u odnosu na prošlogodišnji januar porasle.

Najveće zarade zabilježene su u sektoru snabdijevanja električnom energijom i gasom, a najniže u ugostiteljstvu.

Slovenija, kao članica EU, pokazuje stabilan ekonomski razvoj, što utiče na zarade u različitim sektorima. IT sektor nastavlja da raste, a prosječna neto plata u toj industriji je između 1,8 hiljada i 2,2 hiljade eura. Zarade u zdravstvu kreću se između 1,2 hiljade i 1,5 hiljada eura, a u prosvjeti od hiljadu do 1,3 hiljade eura.

Prosječna plata u turizmu i ugostiteljstvu je 900 do 1,1 hiljadu eura.

Hrvatska, kao još jedna zemlja članica EU, je na drugom mjestu po visini prosječne zarade od 1,24 hiljade eura neto, odnosno 1,69 hiljada bruto. Najviše plate zabilježene su u sektoru avio prevoza, dok su najniže u industriji proizvodnje odjeće, prenosi Regulated Unidet Europe.

Kao i u Sloveniji, najveće zarade u Hrvatskoj imaju zaposleni u IT sektoru, oko 1,8 hiljada eura neto u prosjeku. Prosječna zarada u proizvodnji je oko 1,1 hiljadu eura mjesečno, u zdravstvu i obrazovanju od hiljadu do dvije hiljade eura neto, a u poljoprivredi oko 900 eura.

Prosječne plate u turizmu i ugostiteljstvu su oko hiljadu eura.

Crna Gora je u prošloj godini nastavila da jača ekonomiju nastojeći da ubrza razvoj ključnih sektora i da privuče strane investicije. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori dostigla je 819 eura, dok je bruto 1,02 hiljade.

Prosječna zarada je u poređenju sa decembrom porasla, dok je u odnosu na januar prošle godine značajno skočila.

Turizam i ugostiteljstvo, kao jedan od vodećih sektora crnogorske privrede, nude prosječnu neto zaradu od oko 800 eura tokom ljetnje sezone. IT sektor u Crnoj Gori nudi zarade od oko hiljadu eura, dok su u zdravstvu i obrazovanju oko 600 do 700 eura. Plate u sektoru poljoprivrede kreću se oko 500 eura, a u građevinarstvu 700.

Bosna i Hercegovina (BiH) je u prošloj godini nastavila sa ekonomskim oporavkom i razvojnim naporima, suočavajući se sa izazovima i mogućnostima na putu poboljšanja životnog standarda. Prosječna neto zarada u BiH u januaru je bila 679 eura, a bruto 1,05 eura.

U poređenju sa istim periodom prošle godine, prosječne zarade su porasle.

Uz rastuću potražnju za digitalnim tehnologijama, IT sektor u BiH pokazuje brz razvoj. Prosječna mjesečna plata u toj oblasti je oko 1,5 hiljada eura neto. U tradicionalno jakoj prerađivačkoj industriji, prosječne zarade su oko 900 EUR, a u građevinskom sektoru koji je u ekspanziji oko hiljadu.

Sjeverna Makedonija nalazi se na posljednjem mjestu sa prosječnom mjesečnom neto zaradom od 643 eura, dok je bruto zarada bila 960 eura.

I u Sjevernoj Makedoniji najbolje plate su u IT sektoru, 800 do hiljadu EUR neto. Istovremeno, prosečne zarade u poljoprivredi su od 300 do 400 eura, a u obrazovanju i zdravstvu od 400 do 500 eura.

Kada je riječ o zemljama EU, prosječne zarade su najviše u Danskoj, a najniže u Bugarskoj.

Prema podacima LPG iz Bugarske, prosječna bruto mjesečna plata u Sofiji je oko 1,4 hiljade eura, što rezultira neto zaradom od oko hiljadu eura.

U ostatku Bugarske bruto plata je oko hiljadu eura.

Prosječna mjesečna neto zarada u Danskoj iznosi 4,15 hiljada eura, dok je bruto 6,09 hiljada. Te brojke odražavaju visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda u Danskoj.

Izvor:Pobjeda

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.