Ministri spoljnih poslova država članica NATO-a sastaju se danas kako bi obilježili 75. godišnjicu Alijanse i razgovarali o daljoj pomoći Ukrajini.

Drugog dana sastanka u Briselu ministri će u Vašingtonu obilježiti potpisivanje Sjevernoatlantskog ugovora kojim je uspostavljen transatlantski politički i vojni savez.

– Kako se suočavamo sa sve opasnijim svetom, veza Evrope i Sjeverne Amerike nikada nije bila važnija – rekao je juče generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

NATO je počeo sa 12 članica iz Sjeverne Amerike i Evrope, osnovanih kao odgovor na rastući strah da Sovjetski Savez predstavlja vojnu prijetnju evropskim demokratijama.

U njegovom srcu je koncept kolektivne odbrane, ideja da se napad na jednog člana smatra napadom na sve, dajući vojnu zaštitu SAD zapadnoj Evropi.

Sedamdeset pet godina kasnije, NATO ima 32 članice i ponovo je preuzeo centralnu ulogu na globalnom nivou, nakon što je ruski rat u Ukrajini podstakao evropske vlade da ponovo vide Moskvu kao veliku bezbjednosnu prijetnju.

Dvije najnovije članice NATO-a, Finska i Švedska, pridružile su se direktnom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu 2022.

– Nastavićemo da jačamo naš savez – rekao je Stoltenberg novinarima.

– Nastavićemo da radimo sa našim partnerima širom svijeta za mir i bezbjednost – dodao je on.

Rusija je rekla da se NATO vratio na način razmišljanja Hladnog rata i da nema mjesta u „multipolarnom svijetu“ koji Moskva želi da izgradi kako bi okončala dominaciju SAD.

Stoltenberg je u srijedu naglasio da Alijansa mora dugoročno da pruži pouzdanu i predvidivu bezbjednosnu pomoć Ukrajini kako bi manje zavisila od kratkoročnih dobrovoljnih priloga, a više od institucionalizovane posvećenosti Alijanse.

Generalni sekretar NATO je rekao da će ministri razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordinaciji nabavke vojne opreme i obuke ukrajinske vojske. Oni će takođe razgovarati o višegodišnjem finansijskom doprinosu za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini. Stoltenberg je predložio i paket od 100 milijardi eura za narednih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena.

Time bi se, kako navode diplomatski izvori, izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da se nepredvidivi Donald Tramp vrati u Bijelu kuću.

Nije jasno da li će tu cifru prihvatiti NATO, koji odluke donosi konsenzusom.

Izvor:Dan