Destinacije poput Istanbula, Pariza, Londona, Toskane ili Venecije su svjetski poznata i obilaze se tokom čitave godine, nevezano za godišnja doba.

Zato sve više destinacija ima problema s kvalitetom života lokalnog stanovništva i infrastrukturom, te čak provode "antiturističke" kampanje poput Amsterdama ili Venecije. Ali, postoji mjesto koje nema takvih "problema". Najmanje posjećena evropska zemlja, Moldavija, godišnje ugosti tek 11.500 turista. Moldavija ipak krije brojne znamenitosti i zanimljivosti i turisti pomalo otkrivaju njenu nerazvikanu ljepotu.

Moldavija se nalazi na jugoistoku Evrope, graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunijom na zapadu. Iako joj obale Crnog mora nisu daleko, nema izlaz na njega, već je kontinentalna zemlja.

To je vjerovatno dio razloga što nikad nije uspjela razviti značajniji turizam. Površinom je manja od Bosne i Hercegovine, prostire se na 33.843 kilometara, a ima 2,5 miliona stanovnika. Bivša je sovjetska država, koja se nezavisnost stekla 1991., pa u tom kontekstu treba gledati njen razvoj, tranziciju, ali i arhitekturu koja vas u njenim gradovima očekuje, piše portal putnikofer.hr.

Glavni grad Kišinjev pun je monumentalnih socijalističkih zgrada i spomenika. Premda je od osamostaljivanja prošlo više od 30 godina, neki dijelovi grada djelovat će kao put u nekoliko desetljeća daleku prošlost. Ali, Kišinjev je i jedna od najzelenijih metropola, koja će vas oduševiti opuštenom atmosferom i prostranim parkovima.

Moldavija je izrazito ravna zemlja, gotovo bez planina i brežuljaka. Njen najviši vrh, Balanestri, nalazi se na samo 429 metara nadmorske visine. No to nipošto ne znači da je priroda nezanimljiva. Moldavija je bogata rijekama, jezerima i šumama, Zime su kratke i blage, a ljeta duga i topla.

Sve ovo pogoduje razvoju njihovog najprepoznatljivijeg brenda: moldavijskih vina. Vinarstvo je na području ove zemlje ima dugu tradiciju, prva se loza sadila još 5.000 godina prije Krista. Do 2006. godine bila je u deset najvećih izvoznika vina na svijetu, a 80 posto svih boca izvozila je u Rusiju. Nakon ruskog embarga, proizvodnja se smanjila, ali i dalje su u top 20 svjetskih izvoznika.

Moldavija danas ima 148,500 hektara posađenih vinogradima, koji prekrivaju 3,8 posto njenog teritorija i sedam posto svih obradivih površina. Na 2,5 miliona stanovnika postoji čak 331 vinarija! Uzgajaju oko 50 sorti, među kojima se ističu njihove autohtone sorte Rară Neagra, Feteasca regala i druge.

U regiji Ialoveni nalazi se najveći vinski podrum na svijetu, upisan u Guinnessovu knjigu rekorda. Mileștii Mici čuva oko 2 miliona boca, a podrumi su ukupne dužine od oko 200 kilometara. Od toga je danas u upotrebi oko 55 kilometara.

Osim vina i arhitektonski zanimljivih gradova, Moldavija ima još znamenitosti koje zabavljaju turiste. Prepuna je kulturne i istorijske baštine, impresivnih samostana i crkava, utvrda i palača. Selo Valeni, smješteno na jezeru Belleau na jugozapadu zemlje, oduševljava ljepotom, a lani je uvršteno i među najljepša evropska sela prema izboru Svjetske turističke organizacije. Oni predviđaju da prirodni rezervat i jata pelikana na jezeru neće dugo ostati ispod radara svjetskih turista.

Ako vas je ova nerazvikana zemlja zainteresirala, razveselit će vas činjenica je da također jedna od najjeftinijih evropskih država. Pivo košta 1,3 eura, smještaj se može naći već za 15 eura, a račun u restoranu teško ćete platiti više od 10 eura.

Službeni jezik u u Moldaviji je rumunski, a valuta je lej. Jedan lej vrijedi tek 0,05 eura. Uprkos slaboj ekonomskoj razvijenosti i donedavnoj ovisnosti o Rusiji, Moldavija je prije dvije godine dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji, a lani su otvoreni pregovori. Ulazak u EU mogao bi značiti iskorak u razvoju zemlje koja je danas jedna od najsiromašnijih u Evropi.