U posljednjih pet godina, pred Osnovnim sudom u Podgorici, donijeta je samo jedna presuda za slučaj mobinga, odnosno zlostavljanja na poslu. Iz tog suda Gradskoj RTV je saopšteno da su u 13 predmeta tužbe odbijene, a da je u toku još sedam predmeta. S druge strane, pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova podnijeto je 90 prijedloga, koji su okončani rješenjem o obustavi postupka. Ističu da su žrtve mobinga najčešće žene.

Najčešći vid mobinga u Crnoj Gori je taj gdje nadređeni mobinguje zaposlene, navode iz Unije slobodnih sindikata. U postupku dokazivanja mobinga pomoglo bi, ističu, svjedočenje kolega.

„Ali, činjenica da upravo te kolege rade kod istog poslodavca negdje osujećuje njihovu potrebu da zaštite tog svog kolegu i najčešće odustaju od svjedočenja. Uprkos tome što Zakon vrlo jasno garantuje zaštitu lica ne samo onih koji su pokrenuli postupak za zaštitu od mobinga, nego čak i lica koja svjedoče u takvim postupcima, znači da oni ne bi smjeli i ne bi trebalo da budu dovedeni u nepovoljniji položaj zbog toga što su svjedočili u tom postupku”, naglašava Ivana Mihailović iz USSCG.

Iako je predviđeno da monitoring zakonskih odredbi vrši Inspekcija rada, ona ne ulazi u meritum da li je određeno ponašanje mobing, objašnjava Mihailović.

„Tako da se njihovo postupanje svodi na eventualno propisivanje novčanih kazni, ukoliko poslodavac nije ispunio neku pretpostavku koja je zakonom garantovana kao jedan od koraka zaštite zaposlenih od mobinga, u smislu ako poslodavac nije imenovao posrednika u slučaju zlostavljanja na radnom mjestu”, poručuje Mihailović.

Ukoliko ne uspije posredovanje unutar firme, žrtva mobinga podnosi tužbu sudu, objašnjava Tatjana Džudović iz Saveza sindikata. Iako bi na suđenju, kaže, teret dokazivanja trebalo da bude na onome ko mobinguje, to u praksi nije slučaj.

„Nakon sprovedenog postupka kod poslodavca koji se sprovodi u hitnom postupku u roku od osam dana donosi se adekvatno Rješenje. Ukoliko se postupak obustavlja zbog nepostizanja saglasnosti ili zato što su stranke odustale od postupka, žrtva mobinga ima mogućnost da u roku od 15 dana pokrene postupke pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, odnosno pred nadležnim sudom”, ističe Džudović.

Prema Zakonu o sprječavanju zlostavljanja na radu poslodavac je dužan da organizuje radnu atmosferu tako da niko ne trpi zlostavljanje, kažu iz Osnovnog suda.

„Ono što se javlja, možda ne kao nedoumica nego prosto može dovesti do različitog tumačenja, jeste dio koji se odnosi na kontinuitet radnje. I opet tu je sud na kraju taj koji cijeni ovu odredbu i tumači šta u konkretnom slučaju može da se smatra kontinuitetom zlostavljanja, jer taj kontinuitet je nužan za postojanje mobinga”, poručuje mr Tamara Brnović, sutkinja.

Iz nadležne Agencije kažu da svakodnevno edukuju stranke kako da podnesu Prijedlog za mirno rješavanje radnih sporova, kao i o svojim pravima i obavezama.

“Može se zaključiti da stranke ne poznaju dovoljno svoja prava i obaveze po osnovu rada, pa samim tim i dolazi do velikih radnih sporova. Agencija za mirno rješavanje radnih sporova ima u planu da obilazi poslodavace na teritoriji Crne Gore, kako bi radili na prevenciji radnih sporova, ukazujući poslodavcima na zakonski osnov, sudsku praksu i mogućnost izbjegavanja sporova sa zaposlenima”, navode iz agencije.

Sagovornici Gradske apeluju na zaposlene da, ukoliko se osjećaju žrtvom mobinga, obavezno dokumentuju takvo ponašanje nadređenih. Važno je, poručuju, imati i ljekarsku potvrdu da je pogoršanje zdravstvenog stanja posljedica stresa na radnom mjestu.

Izvor:GRADSKA Tv