Istakla je da bi eventualni ulazak BS u Vladu bio uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno- istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koalicija ZBCG više puta je poručila da nema ništa protiv da BS bude dio Vlade nakon rekonstrukcije. Bilo je i ocjena od pojedinih političkih subjekata da bi Bošnjačka stranka mogla zamijeniti Demokrate u Vladi. Hoće li Bošnjačka stranka prihvatiti da uđe u Vladu u kojoj će biti i stranke nekadašnjeg DF-a? Koji su vaši uslovi za ulazak u izvršnu vlast?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjačka stranka je ozbiljan politički subjekt koji na prvom mjestu stavlja odgovoran odnos prema državi, građanima, institucijama. U Skupštini smo sa drugim političkim partijama pokazali i zajedno uradili ključne stvari na imenovanjima u pravosuđu i tužilaštvu, zbog kojih smo na pragu dobijanja IBAR-a i donijeli niz zakona kojima unapređujemo položaj građana Crne Gore. To je odgovoran prostup politici i odgovoran odnos prema građanima koji su nas birali.

S tim u vezi, naš eventulani ulazak u Vladu bio bi uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije i ubrzavanje sa njima povezanih reformi, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države Crne Gore, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana Crne Gore, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno-istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori.

Odluku o tome možemo li u bilo kojoj vladi ostvarivati takve ciljeve donose isključivo organi naše partije, analizirajući program Vlade, sastav Vlade, konstituente, odnose u parlamentarnoj većini i još niz drugih pitanja.

POBJEDA: Može li ova vlada uopšte trajati nakon oštrog sukoba premijera Spajića i Demokrata zbog izbora vršioca dužnosti Uprave policije? Kako vidite rasplet?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Pred Vladom je mnogo izazova, ne samo na planu ekonomskog razvoja, već i na planu odnosa među samim konstituentima Vlade, njihovoj viziji rada vlada. Heterogenost je nešto što sigurno ne doprinosi da članovi Vlade na isti način gledaju na određena pitanja.

POBJEDA: Spajić se pohvalio rezultatima svoje vlade i kazao da očekuje u junu dobijanje IBAR-a. Jesu li realne ovakve ocjene, kakva su Vaša očekivanja kad je u pitanju dobijanje IBAR-a? Da li ovakva većina, sukobi unutar nje, sukob predsjednika i premijera, najavljeni ulazak DF-a u Vladu, mogu biti kočnica Crnoj Gori na putu u EU?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Mi u Bošnjačkoj stranci smo više puta ponovili, a to je i dio našeg programskog djelovanja - članstvo Crne Gore u EU nema alternativu. Smatramo da je za bošnjački narod u cjelini članstvo ne samo Crne Gore, već i drugih država regiona, od krucijalne važnosti, kako ni na koji način više ne bi bilo moguće da se ponovi ono što se dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka.

Očekujem pozitivne vijesti iz Brisela, mi smo kao opoziciona partija dali doprinos prilikom imenovanja u pravosuđu i vjerujem da je dobar momenat da napravimo korak naprijed i zakucamo na vrata EU.

POBJEDA: Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović pokušao je da sakrije protestnu notu koju je BiH uputila našoj državi povodom posjete Milorada Dodika. Šta mislite da je bio motiv ministra, da li to radi zbog bivšeg DF-a i Mandića? I kakvi će biti budući odnosi Crne Gore i BiH nakon dolaska Dodika i poslatih poruka o „srpskom svetu“?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Crna Gora treba i mora da čuva svoje dostojanstvo. Takođe, dužni smo da poštujemo i naše susjede, da poštujemo njihov suverenitet i integritet. Tokom posjete Dodika, napravljeno je nekoliko propusta, između ostalog, mi smo prvi reagovali kada nije bilo državne zastave Bosne i Hercegovine prilikom susreta Dodika i Mandića. To jeste diplomatski prekršaj i vidjeli smo i čuli reakciju prije svega MVP BiH Konakovića. Zato i poručujem jasno da se moramo oduprijeti pokušaju stvaranja velikodržavnih projekata, bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte.

POBJEDA: Parlamentarna većina predložila je izmjene Poslovnika kojima je predviđeno da potpredsjednika Skupštine iz reda manje brojnih naroda može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub manjinskih partija ili manjinska parlamentarna partija. Dakle, neće biti potrebna jednoglasna podrška svih manjinskih partija. Pozvali ste većinu da povuče prijedlog. Kako ste doživjeli ovaj akt i kako ćete dalje reagovati?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Ovaj prijedlog je svakako pokušaj da parlamentarna većina, bez dijaloga i konsultacija sa poslanicima manjinskih partija, izabere potpredsjednika Skupštine iz reda manjina. Ovo je korak unazad i na ovaj način se poništava jedno dobro zakonsko rješenje iz 2020. godine. Mislim da je važno da aktuelna vlast shvati da nije sve u tome imate li 41 ili više poslanika za izglasavanje određenog prijedloga. Ovdje je riječ o nametanju volje, jer od 11 poslanika manjina, samo dva poslanika podržavaju prijedlog da poslanik iz Demokratskog saveza Albanaca bude potpredsjednik Skupštine, dok ostalih devet poslanika podržava da to bude predstavnik BS. Ipak, ukoliko želimo da gradimo mostove saradnje, ne smijemo ih već na prvom koraku rušiti.

POBJEDA: U Crnoj Gori je na sceni nikad jači srpski nacionalizam, klerikalizacija društva, govor mržnje... Država ćuti na sve to. Kako se osjećaju Bošnjaci danas u Crnoj Gori u takvom ambijentu?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjaci u Crnoj Gori su od početka devedesetih godina živjeli u nekoj vrsti neizvjesnosti, straha, nemira, prijetnji. I sve ovo što se dešava u regionu, pa i u svijetu, sve ratne strahote, kod nas bude sjećanja na neka mračna vremena. Zato i snažno podržavamo da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU, jer članstvom u evropskoj porodici država, nacionalizmi koji su doveli do ratova devedesetih biće, vjerujem, poraženi.

Crna Gora ne smije da ostane nijema na negiranje genocida

POBJEDA: Grupa međunarodnih i regionalnih eksperata, akademika, književnika, boraca za ljudska prava i medijskih poslenika uputila je otvoreno pismo premijeru Spajiću i ministrima, tražeći da Vlada odmah zvanično deklariše Crnu Goru kao kosponzora UN rezolucije o 11. julu kao danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. I Vi ste pozvali Vladu da kao kosponzor podrži rezoluciju, ali Vlada ćuti. Kako to komentarišete i kakav odgovor očekujete?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Smatram da je ljudska, moralna i civilizacijska obaveza Crne Gore da bude kosponzor rezolucije. Crna Gora ne smije da ostane nijema i da se drži po strani na negiranje genocida i žrtava genocida, što je slika koju smo prethodnih dana gledali u susjedstvu. Naš parlament je usvojio Deklaraciju i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i mislim da treba da jasno pokažemo da pripadamo skupini država koje poštuju jasne istorijske činjenice, a one su nesporne, da se u Srebrenici desio genocid.