Prema istim podacima, svaki četvrti građanin ne raspolaže ušteđevinom za penziju što, izveštava agencija Asošijeted pres, ukazuje na zabrinutosti dijela populacije o nemogućnosti da spoji kraj s krajem - uprkos tvrdnjama stručnjaka da se američka ekonomija oporavlja poslije dvije uzastopne godine rekordne inflacije.

Dnevni troškovi, izdaci za stanovanje - poput stanarine i hipoteke, prednjače u razlozima zbog kojih građani nisu u mogućnost da uštede za penziju.

To je realnost u kojoj predsjednik iz redova demokrata, Džo Bajden, i njegov republikanski rival Donald Tramp, nastoje da pridobiju podršku starijih sugrađana - uoči novembrskih izbora

Studija koja je zasnovana na anketiranju više od 8.000 ljudi u saradnji sa nevladinim Centrom za istraživanje javnog mnjenja (NORC), ukazuje da jedna trećina starijih građana ima više od 10.000 dolara duga na kreditnim karticama.

Njih 12 odsto dužnost je 20.000 dolara ili čak više od te novčane sume. Uz to, 37 procenata zabrinuto je za plaćanje osnovnih životnih troškova poput hrane i stanovanja.

“Previše građana nema pristup štednji za penziju a to, uz više cijene, građanima otežava da odluče kada će se penzionisati. Svakodnevni troškovi su i dalje glavna prepreka za penzionu štednju. Neki od starijih građana kažu da ne očekuju da će se penzionisati”, kaže Indira Venkatesvaren - predstavnica AARP-a.

Procenat građana starijih od 50 godina koji smatraju da se neće penzionisati u konstantnom je porastu. U januaru 2022. iznosio je 23 odsto, a u julu iste godine 24 posto, prema studiji koja se sprovodi dva puta godišnje.

„Uočili smo da stariji radnici ostaju nastavljaju da budu radna snaga”, izjavio je Dejvid Džon, viši savjetnik za stratešku politiku na Institutu javnih politika Američkog udruženja penzionera. Ocijenio je da je djelimični uzrok tome - činjenica što ne raspolažu dovoljnom svotom novca za penzionisanje.

“To je problem i vjerovatno će se nastaviti kako vrijeme bude prolazilo”, smatra Džon.

Na kongresnim izborima 2022. građani stariji od 65 godina činili su 30,4% ukupnog broja birača, dok su generacija Z i milenijalci iznosili 11,7%.

Bajden je nastojao da se starijoj grupi birača približi učestalo promovišući gornju granicu cijene insulina u iznosu od 35 dolara za one koji koriste federalno zdravstveno osiguranje Mediker. Takođe, govorio je i o mogućnostima da Mediker direktno pregovara sa proizvođačima o cijenama ljekova koji se preuzmaju na recept.

Sa druge strane, Donald Tramp je u nedavnom intervjuu za Si-En-Bi-Si rekao da će biti spreman za razgovore o smanjenju cijene socijalnog osiguranja i Medikera.

Karolin Livit, predstavnica za medije njegove kampanje izjavila je da će Tramp, kako se izrazila, snažno nastaviti da štiti socijalno osiguranje i Mediker u svom drugom mandatu.

Takođe, jedno od pitanja koje će uticati na mogućnosti američkih građana da se penzionišu finansijska solventnost sistema zdravstvenog osigiranja i Medikera.

U posljednjem godišnjem izvještaju povjerenika tih programa navodi se da bi moglo ponestati novca za isplatu punih nadoknada milionima starijih građana.

Mediker, zdravstveno osiguranje koje finansira američka vlada čime pokriva 65 miliona starijih i osoba sa inavliditetom - neće moći da plati pune beneficije za bolničko liječenje i boravak u domovima za stare do 2031. godine, navedeno je u izvještaju.

Ukazano je i da dvije godine nakon toga - socijalno osiguranje neće imati dovoljno sredstava da isplati pune iznose svojim korisnicima.

Zaključci ankete Asošijeted presa (AP) i NORC-a iz 2023. pokazali su da se većina odraslih u Sjedinjenim Državama protivi smanjenju izdvajanja za Mediker ili socijalno osiguranje. Takođe, većina podržava oporezivanje najbogatijih - kako bi Mediker nastavio da funkcioniše na dosadašnji način.