Na javnoj raspravi o gradnji fabrike betona u Milješu koja je juče održana u prostorijama SO Tuzi mještani više malesijskih sela i građanski aktivisti nedvosmisleno su se surotstavili toj ideji. To su jasno stavili do znanja izaslanicima lokalne vlasti u Tuzima, ali i investitoru spremnom da izgradi fabriku, tražeći izmještanje lokacije za gradnju fabrike, a ukoliko se njihovim zahtjevima ne izađe u susret najavili su proteste.

Gradnji se usprotivio i predsjednik MZ Šipčanik i građanski aktivista Dževdet Pepić.

Trosatna rasprava u amfitetaru lokalne uprave nije pokolebala žitelje Opštine Tuzi, a nervoza je eskalirala i međusobnim čarkama. Uprkos tome što je autor elaborata o zaštiti životne sredine pokušao da ih nizom primjera uvjeri u suprotno mještani su zadržali eksplicitan stav da se ne dozvoli granja fabrike na planiranoj lokacji.

Autor elaborata o zaštiti životne sredine Milan Maraš na raspravi je obrazložio taj dokument.

“Otpadne vode sa manipulativnih površina idu u taložnik. Tu se talože i skupljaju sve čestice. Poslije iz taložnika voda ide u separator ulja i naftnih derivata. Tu se voda prečišćava“, naveo je on.

To međutim nije uspjelo da umiri žitelje sela koja su najbliža planiranoj lokaciji gradnje fabrike. Jedan od mještana je istakao da se vrlo dobro zna koliko je štetna ta prašina za tri sela Gornji Milješ, Rogami i Donji Milješ.

Građanski aktivisti i ekolozi koji su učestvovali na raspravi istakli su da bi podizanje fabrike uticalo i na rijetke životinjske vrste koje godinama posmatraju upravo na lokaciji Ćemovskog polja.

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica ukazala je na štetnost gradnje fabrike na predviđenoj lokaciji, iznoseći i podatke vezano za ugrožene vrste, napominjući da su satelitski pratili noćnog potrka koji je išao do Afrike i nazad do lokacije na Ćemovskom polju.

„Tako da podatke, uključujući i veliku ševu koja je pred izumiranjem, a koja gnijezdi baš tu, mogu da vam pošaljem“, kazala je ona. Zato smatra ona, ne dolazi u obzir gradnja na ovoj lokaciji, a sa ovim slučajem će kako je istakla upoznati i Delegaciju Evropske Unije.

Projekat predviđa da se Fabrika betona gradi u neposrednoj blizini kanjona rijeke Cijevne, zbog čega takođe mještani protestuju, strahujući od narušavanja ovog prirodnog dragulja.

Prema njihovom uvjrenju sporna je i činjenica da se u neposrednoj blizini nalazi i vinograd Plantaža, dok bi nekim poljoprivrednicima ugrozilo već započete projekte za proizvodnju i preradu povrća.

Jedan od takvih objekata je i veliki hangar u kojem će se prema planu pakovati svježe salate. Naime, on je udaljen svega 90 metara vazdušne linije od lokacije na kojoj je predviđena gradnja fabrike betona.

Emin Čunmuljaj ističe da bi ukoliko bi se napravila fabrika betona njima bila učinjena šteta, jer je u objektu u kojem se pakuju salate neophodan veliki stepen higijene. On je kazao da ukoliko bi došlo do gradnje fabrike betona oni bi automatski odustati od pogona za pakovanje salate.

Stanovnici Malesije zato traže od lokalne vlasti da pronađu drugu lokaciju za takozvanu betonjerku, jer smatraju da za podizanje ovakve fabrike postoje pogodnija mjesta na teritoriji oštine. U suprotnom su naglasili da su spremni i na radikalniji vid protesta, kako bi sačuvali svoja gazdinstva, od kojih većina živi.