"Ministarstvo prostornog planiranja odbacuje scenario opstanka Crne Gore koji bi nas učinio sigurnom, ekološkom, premium brend državom gdje bi se bazirali na zelenoj i kapilarnoj ekonomiju, pokrenuli inovativno građevinarstvo i poljopivredu i stavili fokus na seoski i zdravstveni turizam", ističe Iković.

Prostornim planom, kako napominje, treba da se spriječe dalja društvena raslojavanja, a za to nam treba promjena politike korišćenja prostora koja, kako tvrdi, nije najavljena ovim planom.

"Sjever je i dalje sve više zapostavljen u odnosu na ostatak države, a prostorni plan nije dao rješenje za ovaj problem. Ono što najviše boli što su funkcioneri posljednje četiri vlade potrošili naš novac i vrijeme, a rješenja nijesmo dobili. Tako su priljavi i prevaziđeni projekti iz perioda DPS-a i dalje na snazi. Sa ovakvom neodlučnom politikom oni će osati aktivni sve dok je u igri prljavi kapital i funkcioneri koji su neotporni na takav novac", poručio je Iković.

U saopštenju navodi da da posljednjih 30 godina Crna Gora podstiče linearni model ekonomskog rasta „uzmi, proizvedi, potroši i baci“, koji se zasniva na tome da su materijali iz prirode neiscrpni, što se pokazalo neodrživim.

"Ovo je dovelo do stihijske gradnje, gubitka plodne zemlje i pitke vode kao i velikih društvenih nejednakosti. Zato veliki broj građana ne živi od svoje plate već od naslijeđene imovine i kredita. Zato prostorni plan mora biti odlučan, mora biti sanacionog karaktera i mora pokazati jasan otklon od dosadašnje 30-ogodišnje prakse", rekao je Iković.

Jedan od otklona, pojašnjava, znači da u planu mora jasno da stoji da nelegalni objekti u zoni morskog dobra, nacionalnih parkova, zaštitnih zona vodoizvorišta, putnog pojasa i klizišta, ne mogu biti legalizovani, jer ukoliko ih legalizujemo biće ugroženi ljudski životi i izgubićemo trajno resurse od kojih zavisimo.

"Otklon znači da ako hoćemo da budemo turistička zemllja, moramo bazirati turizam na očuvanju, a ne crpljenju prirode. To znači da Crna Gora treba obezbijedi zdravu životnu sredinu i sigurnost od zemljotresa i da pod obavezno odustane od nebrendiranog privatnog smještaja, jer u suprotnom, primorje će doživjeti kolaps najkasnije za deset godina", poručuje Iković.

Plan je, kako naglašava, odustao i od zaštite poljoprivrednih površina.

"Ako poljoprivredno zemljište konačno ne stavi izvan urbanih zona to znači da nećemo imati svoju hranu i da ćemo vremenom sve više uvoziti i sve više zavisiti od drugih, a sve manje od sebe samih", upozorio je Iković.

Prema njegovim rijelima, dobro prostorno planiranje je sagledavanje prošlosti i sadašnjosti zbog budućnosti, ono sprječava davanje moći povlašćenom pojedincu, a stavlja u fokus javno dobro i omogućava pojedincima da ostvare svoje mogućnosti za šta je zelena ekonomija odličan alat.

"Da bi ovo postala naša paksa, potrebna je politička volja. S obzirom na to da je nemamo, potreban je preokret", zaključio je Iković.