To su područja u Crnoj Gori na kojima je najveća koncentracija eksplozivnih ostataka rata. Velika zastupljenost eksplozivnih naprava zaostalih iz rata je i u podmorju i rječnim koritima, ističu iz MUP-a. 

Praksa je pokazala da gotovo i ne postoji mjesto u Crnoj Gori gdje nije pronađen neki eksplozivni ostatak rata (EOR), navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova. 

No, po pitanju kontaminacije minama, u Crnoj Gori je situacija najbolja od svih država u okruženju.

"Još prije osnivanja Direktorata za zaštitu i spašavanje sve mine sa teritorije Crne Gore su očišćene i uništene. Takođe su očišćene i površine koje su bile kontaminirane kasetnom municijom kroz projekat koji je realizovala Norveška Narodna Pomoć (NPA) u saradnji sa ovim Direktoratom", saopšteno je iz MUP-a. 

Situacija po pitanju kontaminacije eksplozivnim ostacima rata (EOR) značajno je drugačija, kažu iz MUP-a. Tu još uvijek nijesu riješeni svi problemi. 

"Direktorat za zaštitu i spašavanje u skladu sa svojim kapacitetima svakodnevno radi na tome da se i ovaj hazard riješi, ali je to svakako veoma težak, zahtjevan i prije svega rizičan posao. Ni mnogo bogatije države poput npr. Švajcarske, Njemačke, Italije, Francuske, još uvijek nisu riješile problem sa EOR", kazali su iz Ministarstva. 

Za četiri godine: U Crnoj Gori uništeno preko 60 tona eksplozivnih ostataka rata

Prosječno se sa teritorije Crne Gore godišnje uništi se preko 15 tona eksplozivnih ostataka rata (EOR), prema podacima MUP-a. U prethodne četiri godine uništeno je preko 60 tona EOR.  

"U narednom periodu je planiran povećan obim aktivnosti po pitanju rešavanja kontaminacije u rijekama Zeta i Morača, kao i čišćenje lokacija iz Bokokotorskog zaliva", istakli su iz MUP-a. 

Od početka ove godine iz Bokokotorskog zaliva je, kako su kazali, očišćeno devet avio bombi.

Upozorenje: Pri pronalasku eksplozivne naprave građani da je ne dodiruju

Na pitanje kako građani trebaju da postupaju kada naiđu na eksplozivne ostatke rata, iz MUP-a naglašavaju da je najbitnije da se eksplozivna naprava ne dodiruje i pomjera. 

"Prilikom pronalaska eksplozivne naprave najbitnije da je građani ne dodiruju i da se udalje na bezbjednu distancu", poručuju iz MUP-a. 

Sljedeći korak koji građani treba da urade jeste da pozovu Upravu policije. 

"Nakon toga je potrebno da pozovu službenike Operativno komunikacionog centra Direktorata za zaštitu i spašavanje na jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve 112 ili službenike Uprave policije na broj telefona 122", poručuju iz MUP-a. 

Ističu da i pored toga što su eksplozivni ostaci rata, naročito iz Prvog svjetskog rata, stari i preko 100 godina, ta sredstva su još uvijek, gotovo bez izuzetka u takvom stanju da se veoma lako mogu prepoznati.

"Ukoliko građani sumnjaju da je nešto EOR, slobodno neka kontaktiraju nadležne službe", kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova. 

Zaposleni u Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice pronašli su u aprilu ove godine na Gorici minobacačku granatu zaostalu iz II Svjetskog rata.
Građani da dobrovljno predaju eksplozivna sredstva

Iz MUP-a apeluju na sve građane da ako eventualno posjeduju eksplozivna sredstva iskoriste akciju „Poštuj život, vrati oružije" i da dobrovoljno predaju eksplozivna sredstva, bez bilo kakvih pravnih posljedica.

"Podsjećamo da građani pozivom na broj 122 građanin mogu obavijestiti policijske službenike da želi da vrati eksplozivna sredstva, nakon čega će policijski službenik preuzeti eksplozivna sredstva na mjestu gdje se lice nalazi i izdati potvrdu o  preuzetom sredstvu", poručuju iz MUP-a. 

Važno je, kako ističu, napomenuti da građani ne treba sami da donose ove materije u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, jer se radi o eksplozivnim napravama.