Mogerini je optimistična kada je u pitanju pristupanje Crne Gore u EU do 2028.godine, što često potenciraju crnogorski zvaničnici.

– Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi – poručuje Mogerini.

MEDIABIRO: Crna Gora, kao i u vrijeme Vašeg mandata u EU, koji je počeo prije deceniju i dalje pregovara sa EU o punopravnom članstvu. Nama, koji od tada pratimo taj proces, čini se kao da stvari stoje u mjestu. Kako Vama izgleda?

MOGERINI: Danas nemam institucionalne dužnosti, danas sam posmatrač, što znači da više ne predstavljam Evropsku uniju, ali ono što vidim jeste očigledan napredak u odnosu na prošlost. Rekla bih da danas, zaista vjerujem da će Crna Gora biti dio EU, vidim taj napredak i vidim da se ide ka tome. Znam da je prošlo dosta vremena, znam da nekada izgubite malo vjere u finalni cilj, jer još niste tamo, ali lično mislim da će se to desiti.

MEDIABIRO: Znamo šta je neophodno da bi se ovaj cilj ostvario, ali šta biste Vi poručili crnogorskim vlastima, na putu ka tom cilju?

MOGERINI: Treba da zadržite motivaciju i vjeru u proces i vrijedno radite na postizanju cilja. Kao što je Vaš predsjednik rekao, to zahtijeva snažnu političku volju, jer su nekada potrebne neke političke odluke koje nije lako donijeti, potreban je kapacitet za uspostavljanje kompromisa i guranje svih drugih država naprijed, ali za to su potrebni znanje i vještine.

Za relativno malu državu može biti težak izazov da stekne znanje i vještine koji su potrebni da bi duboko transformisali institucije, ekonomiju i sudstvo. Potrebno je zadržati vjeru, motivaciju i vrijedno raditi, zato što je ovo dug i kompleksan proces, ali je izvodljivo i isplati se.

MEDIABIRO: Crnogorski zvaničnici, sa nikad većim entuzijazmom govore o mogućnosti da Crna Gora bude 28. članica EU u 2028. godini. Je li to samo dobar slogan, ili mislite da je realno da se to ostvari?

MOGERINI: Mislim da smo posljednjih par godina u Evropskoj uniji vidjeli da je sve moguće. Stvari koje se nisu smjele dogoditi u posljednje tri godine su se desile. Sjetite se reakcije na kovid, ideja da će EU pozajmljivati novac na tržištu koristeći budžet EU kao garanciju bila je nezamisliva nekoliko sedmica prije nego što se desila. Ali desila se. Ideja da će EU dostavljati vojnu pomoć Ukrajini, takođe je bila nezamisliva, ali se desila.

Rekla bih da je EU nedavno prekršila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen, biti 28. država članica.

MEDIABIRO: Je li Crna Gora ta 28. članica?

MOGERINI: Ne mogu reći i obavezati se, ali ne vidim razlog da ne bude, pogotovo ako se ispune sva mjerila, kriterijumi, ne vidim razlog zašto da ne. Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi.

MEDIABIRO: Rat u Ukrajini, probudio je EU iz dubokog sna u koji je zapala nakon poslednjeg proširenja sa Hrvatskom. Da li EU danas, ima jasniju sliku o tome, koliko je opasno Balkan ispustiti iz vida i prepustiti ga onima koji bi ga radije vidjeli u nekom drugom geopolitičkom kontekstu?

MOGERINI: Mislim da cijela EU sada razumije da na Zapadnom Balkanu postoji prostor za druge igrače iz svijeta, treće strane, jedino ako EU nije konzistentna i nije kredibilna.

A to ne možemo dozvoliti.

Ne možemo dozvoliti da imamo ruske, kineske uticaje ili druga prisustva u regionu sa jakim političkim uticajem u trenutnom geopolitičkom kontekstu usred Evrope. Uvijek mislimo o Belgiji kao srcu Evrope, ali uzmete li malo drugačiji geografski pristup, Balkan je srce Evrope. Mislim da po prvi put postoji geo-strateško razumijevanje činjenice, da je na nama, na EU, da budemo što prisutniji kako bismo se što manje bojali geopolitičke orijentacije regiona.

Uvijek sam bila uvjerena u to, ali ja kao Italijanka i jesam po malo dio regiona, pa je meni lako. EU nema konkurenciju na Zapadnom Balkanu, ako je konzistentna, prisutna i kredibilna.

MEDIABIRO: A ako nije?

MOGERINI: Ako ne bude, suočiće se sa problemima sa strane Evropske unije i takođe će biti teže zemljama regiona, jer znamo da je agenda EU, prema mom mišljenju, jedina agenda koja ujedinjuje zemlje i društva u regionu, ne samo unutar zemalja, veći i između njih na regionalnom nivou. Ne treba da zaboravimo da je proširenje na Zapadnom Balkanu jedino koje ima komponente pomirenja uključeno u njega, kao što je upravo bio slučaj sa samim početkom procesa EU integracija. Evropska unija je osnovana sa šest zemalja-osnivača kako bi se zaliječile rane Drugog svjetskog rata.

Ovdje, rat u Ukrajini uvijek navodimo kao prvi rat na evropskom kontinentu, ali zaboravljamo na Balkanske ratove. Mislim da ovdje imamo zajednički interes da uvedemo cijeli region u EU jer to je takođe način na koji bi region mogao da sarađuje pod istim institucionalnim krovom, kada bi svi bili članice EU.

Mislim da, ako EU nije kredibilna i konzistentna kada je u pitanju članstvo regiona u EU, region i individualne zemlje dosta toga mogu izgubiti ne samo u smislu ekonomije, demokratije i vladavine prava već kada je u pitanju i sigurnost.

MEDIABIRO: Da li Vas nekada plaši retorika, ali i akcije pojedinih autoritarnih lidera na Balkanu?

MOGERINI: Mislim da dovoljno poznajem region da bih shvatila, da je retorika nekada dio igre.

Po mom mišljenju, to je ono što je najbitnije na Balkanu i Italiji, nekada naše riječi prelaze namjere i akcije.

Mislim da je prvenstveno važno da su aktivnosti predane ciljevima priključenja u EU. Sva vođstva, sve države i sva društva tvrde da su zainteresovani za ulazak u EU, ali moraju da se ponašaju odgovorno i da zapamte da retorika mora da bude korištena u te svrhe.

Sa strane Evropske unije treba da postoji razumijevanje da postoje političke dinamike i posljedice, izbori, kampanje za koje se određeni državnici i određena retorika koristi u domaćim komunikacionim svrhama. Ono što mislim da je najbitnije je uklanjati konflikte koliko god možemo, da se ponašamo sa poštovanjem i da uvijek razmislimo da su ova ograničenja potrebna kako bi se izgradilo povjerenje i saradnja u regionu. Zapaljivi diskursi su uvijek kontraproduktivni.

MEDIABIRO: Šta danas na Balkanu, vidite kao najveću prijetnju sigurnosti?

MOGERINI: Kao najveće prijetnje za Zapadni Balkan vidim prijetnje sa kojima se i mi u EU susrećemo. Prva prijetnja za sigurnost je, upravo kako smo na ESG samitu rekli, povezana sa klimatskim promjenama, plašim se za sve nas.

U srednjem ili dugom periodu, ako se ne ponašamo ozbiljno kada su u pitanju klimatski problemi, mislim da nije pitanje toga šta ćemo raditi za sto godina, jer svijet kakvog danas poznajemo neće postojati za sto godina, ako nismo ozbiljni po pitanju klimatskih promjena.

Mislim da je prva sigurnosna prijetnja za sve nas u Evropi, ali i svijetu povezana sa klimom.

Onda kada su u pitanju geopolitičke prijetnje za Zapadni Balkan, one su iste kao one sa kojima se suočavamo u Evropi, potpuno iste – Rusija, prijetnje od radikalizacije, ali i prijetnje polarizacije koje dolaze iz naših društava, kao i rastući trend negiranja prava i sloboda širom naših društava, diskriminacija, govor mržnje koji raste. Mislim da je to ozbiljan problem i bezbjednosna prijetnja za naše ljude širom Evrope, unutar ili van EU. Zabrinuta sam zbog nekih anti-liberalnih trendova, ne samo na institucionalnom nivou, već i u društvu, zato što mislim da to može oštetiti povezanost našeg zajedničkog života. Plašim se da je to i više nego dovoljno prijetnji.

MEDIABIRO: Ovdje ste u svojstvu rektorke College of Europe, koji je otvorio kampus u Tirani, prvi na Balkanu. Zašto Balkan? I postoji li mogućnost da se u još nekoj od zemalja regiona otvori sličan kampus?

MOGERINI: Ideja o otvaranju kampus Koledža Evrope u regionu je investicija za pripremu pristupanja regiona EU i to je regionalna investicija.

Biće stacioniran u Albaniji, ali je namijenjen cijelom Zapadnom Balkanu i regionu Jugoistočne Evrope i ideja je dovesti EU studente u regionu, ali i profesore koji predaju na najprestižnijim univerzitetima ili koji su učesnici u institucijama u regionu, ali i studente širom šestorke Zapadnog Balkana, ali i šire, u kampus u Tirani i stvoriti ovu mrežu ljudi koji će studirati zajedno, živjeti zajedno i kreirati mrežu alumnista u budućnosti koji će se poznavati.

Trenutno smo izabrali oko 30 studenata, pokrivajući region i šire, ali i članice EU, a onda je plan povećati broj na 50 ili 100 za nekoliko godina. Ideja je povećati uključenost studenata Zapadnog Balkana i EU, ali veoma značajno za potencijalne studente je da znaju da će većina studenata, ako ne i svi studenti, imati pokrivene školarine.

MEDIABIRO: Postoji li ograničenje u godinama?

MOGERINI: Nema ograničenja u godinama, riječ je o postdiplomskom masteru u trajanju od jedne godine o evropskoj transformaciji i integraciji sa posebnim fokusom na region, ali ne samo na tome. Imaćemo profesore i praktičare koji će se baviti EU studijama, riječ je o interdisciplinarnom kursu, tako da nema ograničenja u godinama, ograničenja u porijeklu. Najviše je usmjeren na naučnike iz oblasti političkih nauka, studente prava, ekonomije, međunarodnih prava, ali i na koledžu imamo arhitekte, inženjere, imali smo i pilote, doktore medicine… Tako da je poenta da jačamo znanje i razumijevanje o tome kako EU funkcioniše u odnosu na region i kako će se proces pristupanja zaista odigrati. Cilj je povezati ljude i kreirati veze. Činjenica je da imamo školarine je zaista važna jer ne postoje ograničenja po pitanju porijekla, jedino ograničenje je motivacija, snažna evropska shvatanja i namjera da se vrijedno uči.

Prijave su otvorene od oktobra do januara, ponoviću da je riječ o postdiplomskom masteru, tako da je potrebno da završite svoje studije, da imate dobre ocjene sa univerziteta, dobre akademske uspjehe, ali i aktivno učešće u civilnom društvu, organizacijama, aktivno građanstvo i interesovanje za javni život su plus.

MEDIABIRO: Koji su kriterijumi za dobijanje školarine, vjerujem da to zanima naše studente?

MOGERINI: Pažljivo biramo kandidate, radimo intervjue, kako bismo vidjeli i lični stav, spremnost da žive u multikulturalnom okruženju, da dijele i doprinose oblikovanja zajedničkog okruženja. Imamo stipendije koje pokrivaju skoro sve nacionalnosti, tu nema ograničenja. Pokušajte. Imamo i stipendije za crnogorske studente, imamo dvije stipendije koje se dobijaju od Vlade Crne Gore, imamo dodatne stipendije od Evropske komisije i dodatne stipendije od privatnih sponzora i od nekih zemalja članica EU koje sponzorišu studente sa Zapadnog Balkana. Imamo dovoljno stipendija da pokrijemo troškove dobrih studenata, posebno motivisanih i EU entuzijasta.

Izvor: Media Biro