– Najviše prostora za unapređenje preventivne uloge škole ima u osposobljavanju učenika da prepoznaju nasilje, da nauče šta spada u fizičko, verbalno, socijalno, seksualno nasilje putem društvenih mreža i sl. (istraživanje je pokazalo da 44 odsto učenika to nije učilo u školi); u osposobljavanju učenika da se zaštite kada su izloženi nekom obliku nasilja (istraživanje je pokazalo da 41 odsto učenika nije osposobljeno za to; u osposobljavanju učenika da na miran način rješavaju sukobe (istraživanje je pokazalo da 31 odsto učenika nije osposobljeno da nenasilno rješava sukobe) – kazala je Gazivoda.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) "Danu" je sredinom aprila saopšteno da su u ovoj školskoj godini (2023/2024) registrovali 51 slučaj fizičkog nasilja među učenicima u osnovnim i srednjim školama.

Prema nalazima istraživanja Zavoda, u školskoj 2022/23. godini približno svaki drugi učenik u Crnoj Gori je u svojoj školi bio svjedok nekog oblika nasilja među učenicima.

– Jedna analiza Zavoda za školstvo o radu školskih timova, posebno u najvećim školama u Podgorici i Nikšiću, pokazala je da škole samo djelimično koriste svoje infrastrukturne i pedagoške kapacitete za prevenciju nasilja, i to pretežno interventno, kao reagovanje u slučajevima pojave nasilja. U školama nedostaje izgrađen sistem sveobuhvatne zaštitne mreže na sprovođenju preventivnih programa i uopšte prevencije nasilja u skladu sa propisima, a najveće osnovne i srednje škole u Podgorici i Nikšiću nemaju uspostavljenu unutrašnju i spoljašnju zaštitnu mrežu prevencije nasilja u skladu sa priručnikom i uputstvom MP, odnosno samo je neke škole imaju djelimično uspostavljenu (gdje su navedeni samo neki elementi zaštitne mreže) – odgovorila je Gazivoda na naše pitanje o realizaciji propisanih mjera u školama.

Ona je istakla da je Zavod na osnovu pomenutog istraživanja organizovao brojna savjetovanja sa direktorima škola i definisao preporuke i smjernice školama za bezbjednije školsko okruženje.

– Odgovornost za nasilje snosimo svi. Djeca su postala neempatična prema drugome zbog atrofije vaspitne funkcije škole, koja treba da razvija ličnost učenika, i takvo stanje predstavlja najveću opasnost za jedno društvo. Nema vaspitanja bez nametanja dužnosti i lične odgovornosti. Nasilje je danas postalo standard života i uspjeha u našem društvu – ocijenila je Gazivoda.

Po njenom mišljenju, vaspitna funkcija škole je davno potisnuta jer u školama preovlađuju puki obrazovni sadržaji i činjenično, nefunkcionalno znanje.

– Takođe, uz sve češće pojave raznih oblika vršnjačkog nasilja, osjeća se i sve veći uticaj agresivnih, egocentričnih i popustljivih roditelja. Zakazala je i kultura, koja je postala roba i zabava, jer ne daje odgovore na izazove današnjice, šta je normalno a šta nije, koje su poželjne vrijednosti i kako se boriti protiv nasilja. Kultura i obrazovanje danas ne vrše kultivisanje učenika, ne doprinose izgradnji njegove ličnosti i očovječenja. Takođe, u sistemu vrijednosti dogodile su se vrednosne konfuzije, moralni vakuum, pa i nihilizam, tako da pred mladima u kritičnoj fazi njihovog razvoja stoje brojni izazovi na koje škola, ovakva kakva je, ne može dati odgovore – ističe Gazivoda.

Iz Zavoda poručuju da je neophodno da rukovodioci prosvjetnih ustanova zajedno sa nastavnim osobljem osiguraju bezbjedno i podsticajno okruženje za učenje, kroz sprovođenje aktivnosti u školi koje sadrže jačanje socijalnih vještina, tolerancije, uvažavanja različitosti, uvažavanje razvoja i što većeg stepena kreativnosti, jačanje emocionalne i socijalne pismenosti i učenja učenika u cilju sprečavanja nasilja, jačanje kompetencija nastavnika kroz profesionalni razvoj o ovom pitanju.

– Jednom riječju, potrebno je obezbijediti uslove u školi koji podstiču kreativnu klimu i zajedništvo – naglasila je Gazivoda.