Poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića interesuje hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali Savezna Republika Njemačka i Ruanda i time, kako dodaje, još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava, te potvrditi da sustinški a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno.

Podsjeća da su rezoluciju do sada kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 drzava, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Vladimir Dobričanin, u ime Posebnog kluba poslanika, pitaće Spajića koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata popisa i kada možemo očekivati da će oni biti dostupni. I poslanicu Demokratske narodne partije Maju Vukićević interesuje popis, odnosno pitaće premijera ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom popisu stanovništva.

Predsjednika Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića interesuje od kada premijer poznaje „kralja kriptovaluta“ Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom susreta u Beogradu.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajiće da li će nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.

– I da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira na to što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekujete da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vašoj Vladi – upitao je Živković.

Podsjeća da je Crna Gora usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti u crnogorskom parlamentu juna 2006. suštinski trasirala svoju spoljnu politiku definišući dva ključna spoljno-politička cilja – članstvo u NATO i EU.

– Crna Gora je 2017. godine postala član najmoćnije političko-bezbjednosne strukture i pored snažnog protivljenja tada najjače opozicione partije DF, a danas konstituenta parlamentarne većine, što snažno doprinosi njenom ugledu i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Za osam godina pregovaračkog procesa do smjene vlasti 2020. otvorili smo sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorili tri. Od 2014. imamo potpuno usklađenu spoljnu politiku sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Donošene su u tom periodu i teške, ali hrabre i politički realne odluke, kao što je recimo priznanje Kosova i uvođenje sankcija Rusiji – ističe Živković.

Demokratska partija socijalista je, kako je ocijenio, sa pravom ponosna na ispravno postavljene ciljeve crnogorske spoljne politike koja uvijek za male zemlje ima disproporcionalno veći značaj.

– Vaša Vlada je nastavila vođenje spoljne politike sa ciljevima koje je trasirala Demokratska partija socijalista. Izazov je činjenica što recimo ni jedan konstituent vladajuće većine, osim Pokreta Evropa sad, koji nije postojao kao politički subjekt, nije recimo bio za članstvo za NATO niti je glasao u cmogorskom parlamentu, a danasje očuvanje kredibilnog članstva u NATO jedan od ključnih ciljeva Vaše Vlade. Kako mislite sa višegodišnjim protivnicima NATO članstva da gradite i jačate poziciju Crne Gore u NATO savezu posebno u svjetlu velikih izazova na tom polju – upitao je Živković premijera.

Šefa Kluba poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja Spajića iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Pokreta Evropa sad, a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih u privatnom i javnom sektoru u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

U ime Kluba poslanika Hrvatske građanske inicijative i Demokratske unije Albanaca postaviće pitanje Adrijan Vuksanović, kojeg zanima da li Vlada na čijem je čelu Spajić razmišlja da izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

– Stopa PDV-a na promet hrane i pojedinih vrsta pića u restoranima i ketering objektima je 7 odsto. Ista odreba zakona podrazumijeva da stopa poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane bude 21 odsto. Ovakva neravnomjernost u obračunu PDV-a dovodi do problema u poslovanju hotelskih restorana, stvara ambijent loše konkurentnosti i ne djeluje stimulativno na ugostiteljstvo – ocijenio je Vuksanović.

Na ovu problematiku ukazivale su, kako dodaje, i različite institucije i privrednici, od Unije poslodavaca Crne Gore, Odbora za turizam u sklopu Privredne komore Crne Gore do brojnih ugostitelja.

U ime Kluba poslanika Pokreta Evropa sad pitanje će postaviti Dragana Vučević, koju zanima da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica.

– Dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stanbenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazići – upitala je Vučević.

U obrazloženju je navela da je Evropska banka za obnovu i razvoj objavila nedavno pretkvalifikacioni tender za gradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice, koji će trajati dva mjeseca.

– Nakon tog roka objavljuje se glavni tender, što znači još dodatna dva mjeseca da bi se ispoštovale sve tenderske procedure. Iz Vlade je ranije najavljeno da će izgradnja početi krajem ove ili u januaru naredne godine. Takođe, svi smo upoznati da prije početka izgradnje autoputa mora biti izvršen proces eksproprijacije i da i za to treba vremena. Dodatno, mještani Kralja strahuju da će njihove kuće biti uklonjene zbog izgradnje autoputa. Ukoliko su ove informacije tačne, očekuju da će ih neko iz Vlade primiti na razgovor kako bi se potencijalni problem riješio – kazala je Vučević.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir.

– Ako jeste, kad možemo očekivati početak radova – dodao je on.

Predsjednika Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i CIVIS-a Bogdana Božovića interesuje da li možemo očekivati da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi 3 odsto od ukupnog budžeta.

– Budžet Evropske unije namijenjen za poljopnvredu iznosi više od 40 odsto, kada govorimo o zemljama regiona on iznosi oko pet odsto, dok je u Crnoj Gori trenutno ispod dva odsto. Važno je napomenuti da u okviru agro budžeta za tekuću godinu postoje i sredstva koja su namijenjena za staračke naknade i ona iznose 13 miliona eura, tako da su direktna davanja za razvoj poljoprivrede manja od 1,5 odsto – ističe Božović.

S obzirom na to da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja i da još imamo nizak stepen dovoljnosti u određenim granama poljoprovrede misli da bi procenat od tri odsto bio dovoljan da pospješimo razvoj poljoprovrede, povećamo proizvodnju hrane.

– I na djelu pokažemo da je za našu državu poljoprivreda jedan od stubova ekonomskog razvoja – istakao je Božović.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović u poslaničkom pitanju navodi da kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northastar“ i „Equest Capital Limited Jersey“ koji je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose“, pokrenuo arbitražu protiv države Crne Gore.

 Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka? Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenuta arbitražni postupk i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlade i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulusnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću – upitao je Đurović.