Jesu li ovakve vremenske prilike uticale na raniju pojavu insekata, kao što su muve, komarci, krpelji, ali i određenih vrsta gusjenica i kako sve to utiče na ljude, živitnjski i biljni svijet, razgovarano je sa biologom Bogićem Gligorovićem. 

S obzirom na to da lijepo vrijeme građani često iskoriste za boravak u prirodi, ovoga proljeća učestalije se događaju “bliski” susreti sa zmijama, ali i ujedi krpelja, te najezde drugih insekata koje nijesu karakteristične za rano proljeće. 

Sagovornik Analitike objašnjava i šta da radimo u tim situacijama, a komentariše i šta je uticalo na pojavu sve većeg broja insekata tik nakon zime.

“Klimatska kriza zahvatila je planetu, posljedice već osjećamo. One se za sada manifestuju kroz odstupanje od uobičajnih klimatskih ciklusa. Prošla zima je bila sa malom količinom padavina, bez mraza i niskih temperatura, što je omogućilo velikom broju larvi insekata da prežive i razviju se u odrasle stadijume”, kaže Gligorović za Portal Analitika. 

Uobičajno je, pojašnjava, da mraz i niske temperature onemoguće prezimljavanje velikog broja jaja larvi, lutki i odraslih insekata i spriječe prenamnožavanje. 

“Tokom ove godine može se očekivati da će brojnost ovih organizama biti uvećana”, naglašava Gligorović. 

Poremećena ravnoteža u prirodi
Ističe da, iako svaki organizam u prirodi ima svoje mjesto, neke vrste su “štetne” za ljudsku populaciju i njene aktivnosti, poput poljoprivrede.

“Međutim, priroda ima razvijene mehanizme regulacije brojnosti i očuvanja ravnoteže tako da će se brojnost populacija insekata regulisati i vratiti u optimalne okvire kroz predaciju, parazitizam ili pojavu bolesti i nedostatak hrane. Ista situacija je i sa drugim grupama organizama”, kaže on. 

Klimatska kriza, kako dodaje, remeti ustaljene prirodne cikluse razmnožavanja tzv. evoluciono pamćenje što, pojašnjava, dovodi do grešaka u započinjanju životnih aktivnosti. To, prema njegovim riječima, može dovesti i do pada brojnosti ili onemogućavanja reprodukcije usljed naglog zahlađenja kao što smo imali prilku da vidimo prethodnih dana. 

“Tako da ova nepredvidljiva dešavanja utiču na sva živa bića i to u budučnosti može dovesti do nestajanja vrsta. Problem klime mora se shvatiti ozbiljnije i aktivnosti vezane za klimatsku krizu treba intenzivirati”, napominje Gligorović. 

U slučaju ujeda krpelja potražiti pomoć ljekara 
Boravak u prirodi nekada zna da bude neprijatan - upravo zbog insekata kao što su komarci, krpelji i slično…

“Ujedi komaraca, insekata i krpelja su većinom bezopasni ali oprez je neophodan posebno kod uboda osa, pčela i sl. koji kod osoba koje su podložne alergijama mogu dovesti do težih alergijskih reakcija pa i do anafilaktičkog šoka, a u tom slučaju potrebno je potražiti pomoć ljekara”, objašnjava sagovornik Analitike. 

Naglašava i da kad dođe do ujeda krpelja ne treba sami da ga uklanjamo. 

“Ukoliko se krpelj zakači na tijelo potrebno je potražiti medicinsku pomoć, jer postoji mogućnost pojave nekih oboljenja poput Lajmske bolesti. Lica koja nijesu obučena ne treba da uklanjaju krpelje jer mogu odvojiti djelove tijela ili izazvati dospijevanje sadržaja iz tijela krpelja u ranu što može dovesti do infekcije ili dospijevanja patogena u naš organizam”, upozorava Gligorović. 

Prava “noćna mora” tokom boravka u prirodi su komarci.

“Ubodi komaracu su bezopasni dovode do iritacije, na sreću kod nas su bolesti koje prenose komarci rijetke, ali se u bliskoj budućnosti sa porastom prosječne godišnje temperature može očekivati njihovo češće pojavljivanje. Što se tiče prevencije u prirodi je potrebno nositi odjeću koja prekriva ekstremitete, adekvatnu obuću, ne uznemiravati insekte poput osa i stršljenova, a za prevenciju uboda komaraca nanijeti na kožu neko od aplikantskih sredstava koje je dostupno u prodaji”, savjetuje sagovornik Analitike. 

Šta raditi prilikom susreta sa zmijom
Bilo da razlikujete otrovne od neotrovnih zmija ili ne, susreti sa njima u prirodi nikako nijesu prijatni, ali su nekada neminovni.

“Zmije ne zapadaju u potpunu hibernaciju tokom hladnog perioda i u slučajevima kada se tokom zime jave intervali toplog vremena one mogu izaći iz zimskih skloništa. S obzirom na blagu i toplu zimu bilo je očekivano da gmizavci ranije započnu svoje aktivnosti. Kod nas žive tri otrovnice: poskok, šarka i šargan. Posljednje dvije žive u planinskim oblastima, dok je poskok široko rasprostranjen i njegov otrov je najjači”, kaže Gligorović. 

Pojašnjava i šta treba da radimo, odnosnon kako da se ponašamo kada uočimo zmiju. 

“Zmije ujedaju kad su ugrožene i najčešće ih i ne primijetimo. Prilikom kretanja po prirodi treba nositi dužu odjeću i deblju obuću i pažljivo se krerati i posmatrati okruženje”, ističe Gligorović.

Objašnjava i kako da razlikujemo otrovnu od neotrovne zmije. 

“Otrovne zmije imaju deblje tijelo i kraći rep, tromije su imaju trouglastu glavu i uspravne zjenice. Na leđnom djelu imaju romboidnu ili cik-cak šaru u zavisnosti od vrste. Pored otrovnica kod nas žive i dvije poluotrovne vrste smuka, koje su za ljude potpuno bezopasne, a jedna vrsta smuka koja se hrani noću ima uspravne zjenice”, kaže Gligorović. 

Otkriva i da je jedno vjerovanje, kada je riječ o zmijama, velika zabluda. 

“Otrovne zmije su najaktivnije i hrane se najčešće u sumrak, dok tokom dana miruju. U periodu kada je dnevna temperatura visoka one se sklanjaju u hlad tako da ukorijenjeno mišljenje da je opasnost od zmija najveća tokom najtoplijeg perioda dana nije tačna”, ističe sagovornik Analitike. 

Objašnjava i šta treba uraditi kada dođe do ujeda zmije. 

“U slučaju ujeda treba izbjeći paniku i povećanu aktivnost poput brzog kretanja. Ranu od ujeda oprati i staviti hladnu oblogu, popiti neki napitak koji podiže krvni pritisak, poput kafe, i pozvati pomoć i što prije se obratiti ljekaru. Serum se daje samo uz nadzor ljekara, podvezivanje i zasijecanje rane se u novim protokolima prve pomoći više ne praktikuje, jer može biti kontraproduktivno”, upozorava Gligorović. 

Borov litijaš opasan i za životinje i za ljude
Sa toplim vremenom ove godine je, čini se, poranio i borov litijaš. Već od ranih proljećnih dana mogli smo ih primijetiti u parkovima. Gligorović objašnjava i zbog čega se dešava najezda ovog instekta. 

“Borov litijaš je moljac čije gusjenice se hrane borovim lišćem. One formiraju gnijezda od niti u kojima se sklanjaju preko dana, a noću izlaze da se hrane četinama. Tokom izlaska prate nit i kreću se duž nje u kolonama. Blage zime omogućavaju preživljavanje velikog broja gusjenica. Tokom ove godine povećane aktivnosti ovih insekata zabilježene su nešto ranije nego što je to uobičajno zbog viših temperatura tokom ranog proljeća”, pojašnjava sagovornik. 

Ukazuje i da je riječ je o gusjenicama koje mogu pričiniti veliku štetu. 

Foto: Uprava za gazdovanje šumama i lovištimaFotografija 5: Sa toplim danima stigle zmije i najezde insekata; Gligovorić: Klimatska kriza zahvatila planetu, posljedice već osjećamo

“Ova vrsta naseljava borove šume i zasade i kada se pojavi u velikom broju može dovesti do golobrsta pa i do uginuća borova. Zima bez mraza i niskih temperatura pogoduje preživljavanju jaja i ranih stadijuma gusjenica što je tokom proljeća bilo primjetno u južnom dijelu Crne Gore. Na području Podgorice veliki broj aktivnih gnijezda bio je prisutan u park šumama na Ćemovskom polju i Zlatici”, objašnjava Gligorović. 

Adekvatnim i pravovremenim aktivnostima Zelenila na području Podgorice, ističe Gligorović, uklonjen je veliki broj gnijezda i na taj način smanjen je negativan uticaj na borove. 

“Pored blagih zima, smanjen broj predatora poput ptica i predatorskih i parazitskih insekata odražava se na povećanu brojnost ovih insekata. Trend opadanja brojnosti ptica i insekata je tokom zadnjih godina izražen na području Evrope a prisutan je i u Crnoj Gori. Pretpostavlja se da je ovo posljedica izraženih negativnih uticaja čovjeka koja se manifestuje kroz uništavanje i fragmentaciju staništa što dovodi do smanjenja mogućnosti nalaženja hrane i reprodukcije”, kaže Gligorović. 

Ova pojava je, objašnjava on, posebno je izražena u urbanim sredinama gdje je došlo do smanjenja zelenih površina i ,,sterilizacije” urbanih prirodnih ekosistema i njihove zamjene parkovskim ekosistemima sa izrazito malim brojem biljnih vrsta vrlo često alohtonih. 

“Pored toga neselektivno zaprašivanje, buka, bazne stanice mobilne telefonije, zagađenje vazduha vode i zemljišta, svjetlosno zagađenje, elektromagnetno zračenje dalekovoda dovode do smanjenja biološke raznovrsnosti. To za posljedicu ima nestajanje pojedinih vrsta i povećanje brojnosti drugih vrsta koje imaju širu ekološku valencu a koje u slučaju prenamnožavanja nanose štetu šumama, parkovima, poljoprivrednim površinama a mogu biti vektori bolesti”, kaže sagovornik Analitike. 

Kako razlikovati borovog litijaša od drugih gusjenica
Gligorović objašnjava i kako da borovog litijaša razlikujemo od drugih gusjenica, jer kontakt sa borovim litijašem može da izazove alergijske reakcije. 

“Gusjenice borovih litijaša na tijelu imaju “dlačice” koje su vezane sa otrovnim žlijezdama u koži. Kada te dlačice dospiju na sluzokožu kod ljudi i životinja mogu izazvati iritacije. Kod nekih osoba mogu izazvati alergijske reakcije, otoke, gušenje a u nekim slučajevima anafilaktički šok”, ističe Gligorović. 

Savjetuje da ukoliko dođe do kontakta sa ovim gusjenicama i pojave se neke od navedenih reakcija obavezno zatražimo medicinsku pomoć. 

“Kod životinja, posebno pasa, mogu izazvati reakcije praćene otokom u predjelu njuške i usne duplje tako da se u tim slučajevima treba obratiti veterinaru”, savjetuje Gligorović. 

Gnijezda borovih litijaša se, pojašnjava on, uklanjaju tokom dana u rano proljeće dok su gusjenice u ranim stadijumima razvoja i dok nijesu nanijele veću štetu na biljkama hraniteljkama. 

“Uklanjanje se vrši orezivanjem grane na kojoj je gnijezdo i njegovim spaljivanjem. Takođe, postoje biološka sredstva borbe protiv ovih organizama korišćenjem predatorskih i parazitskih vrsta kao i ciljanih patogenih mikroorganizama koji izazivaju obolijevanje i uginuće samo kod ove vrste. Međutim, sredstva biološke borbe kod nas se ne primjenjuju”, ukazuje Gligorović. 

Azijska gusjenica štetna za biljke
S porljeća ponekad ćemo na biljkama vidjeti i azijsku gusjenicu. O kojoj vrsti se radi i zbog čega njeno prisustvo može biti loše, objasnio je naš sagovornik. 

“Azijska gisjenica je gusjenica šimširovog moljca. Ona napada zasade šimšira u parkovimaci dvorištima, a postoji opasnost i za jedinu prirodnu populaciju šimšira u okolini Danilovgrada. U slučaju prenamnožavanja dovodi do golobrsta šimšira a može dovesti do uginuća biljaka”, kaže Gligorović. 

Ističe da je riječ o gusjenici koja nije opasna za ljude i životinje. 

“Nije poznato da li se hrani na drugim biljnim vrstama, ali s obzirom na to da je u pitanju vrsta porijeklom iz Azije koja ima visok invazivni potencijal postoji mogućnost da će se prilagoditi i drugim biljnim vrstama. Problem invazivnih biljnih i životinjskih vrsta je takođe izražen u Crnoj Gori i u kombinaciji sa antropogenim uticajima i klimatskom krizom može imati značajne negativne posljedice na biološku raznovrsnost ali i na zdravlje ljudi”, pojašnjava Gligorović. 

Ističe da se ove gusjenice kod nas mogu uništavati isključivo insekticidima uz poruku da je veoma bitno koristiti selektivne vrste hemijskih sredstava koja ne ugrožavaju druge vrste insekata.