Crnu Goru niko ne tjera da se ponaša u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, njenim standardima ili praksi koju primjenjuju. Crna Gora se sama obavezala kroz brojna dokumenta, pregovaračku poziciju za poglavlja 23 i 24. U ovakvoj delikatnoj situaciji gdje Crna Gora želi što prije u EU, ne primjenjivati njene tekovine izvjesno odlaže pristupanje – navodi se u stavu advokata Zorana Vukčevića dostavljenom Pobjedi.

On je ovo izjavio komentarišući presudu Evropskog suda pravde u Luksemburgu od 30. aprila u kojoj je jasno navedeno da „Skaj“ komunikacija ne može biti dokaz u državama čiji pravosudni organi nijesu dali nalog za praćenje, presrijetanje komunikacije za određene osobe koje sumnjiče za neko krivično djelo.

Advokat Vukčević nema dilemu da će Evropksi sud pravde sigurno ostati dosljedan kod svog pravnog stanovišta da kriptovana komunikacija nema dokaznu snagu.

PRAVNA TEKOVINA

– Približavati se Evropskoj uniji, a donositi odluke u suprotnosti sa stavovima Evropskog suda apsolutno nije u interesu Crne Gore i ostvarenja njenog deklarativnog cilja – poručio je advokat Vukčević.

On je, komentarišući polemiku u crnogorskoj javnosti nakon odluke Evropskog suda - da li je ona obavezujuća za našu državu ili ne, kazao da to pitanje treba posmatrati u kontekstu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, i da je to obaveza koju je Crna Gora preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Vukčević podsjeća da je Crna Gora zemlja kandidat za članstvo u EU, duboko u pregovorima, već 12 godina, sa težnjom da 2026. godine bude spremna za članstvo. Naša država je, kako je naglasio, obavezna da primjenjuje pravnu tekovinu Evropske unije na način na koji to rade zemlje članice.

– Biti spreman za članstvo u Evropskoj uniji 2026. godine, znači da za dvije godine Crna Gora funkcioniiše kao zemlja članica EU, da prođe ocjenjivanje Evropske komisije o spremnosti za članstvo i dobije saglasnost svih postojećih članica da može da pristupi Uniji – rekao je Vukčević.

Vukčević je naveo primjer da, recimo, u ovom trenutku odluka Evropskog suda pravde, koja se odnosi na primjene odredaba direktive 2014/41, nije obavezujuća za Crnu Goru, ona za sobom ne povlači sankciju – kaznu do dana ulaska u Evropsku uniju.

– Takva sankcija postoji samo u jednom obliku, a ona se naziva „stagnacija“ u usvajanju poglavlja (nije ostvaren napredak) što znači odlaganje, odnosno udaljavanje od procesa pristupanja EU.

Znači, Crnu Goru niko ne tjera da se ponaša u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, odnosno njenim standardima ili praksi koju primjenjuju – smatra Vukčević.

PITANJA

On je postavio hipotetičko pitanje - što bi se pojavilo kao posljedica selektivnog pristupa u primjeni EU standarda, tj. ukoliko Crna Gora okonča postupke koji se temelje na kriptovanim komunikacijama.

– Nema izvornika, nema algoritma njegove dekripcije, nema njegove verifikacije, znači naučnog utemeljenja. Takve mogućnosti nema ni u nacionalnom zakonodavstvu jer je apsolutno suprotno osnovnom načelu pozitivnog krivičnog, materijalnog i procesnog zakonodavstva u Crnoj Gori, a to je načelo zakonitosti, koje mora biti predviđeno u zakonu – naveo je Vukčević.

Ukoliko se Crna Gora, prema njegovim riječima, bude ponašala suprotno Direktivi 2014/41 ulazi u još veći problem.

– Takvo postupanje Crne Gore bi bilo drastično kršenje ljudskih prava i Evropske konvencije o njima pa je iluzorno očekivati da do prijema može doći. Postavlja se i pitanje može li Crna Gora da bira i selektivno usvaja pravne tekovine EU ili je u obavezi da ih preuzima, donosi i implementira bez izuzetka – smatra Vukčević.

On je ponovio da nema selektivnog preuzimanja pravne tekovine - ne može Crna Gora birati što joj u ovom momentu odgovara, a što ne, jer upravo se i obavezala i više puta se formalno pravno deklarisala na apsolutnu spremnost da primjenjuje pravnu tekovinu EU koja je na snazi. Prema njegovom stavu, odluka Evropskog suda je danom objavljivanja postala sastavni dio pravne tekovine Evropske unije, o čemu se ne može polemisati. Vukčević je ukazao da pogotovo ne može eksperimentisati sa temeljnim ljudskim pravima.

Za poglavlje 23 i 24 očekuje se, kako objašnjava, ocjena ispunjenosti privremenih mjerila već u junu nakon čega bi uslijedila završna mjerila koja, ako se ispune, stvaraju preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja.

Crna Gora je, dodaje Vukčević, kroz svoju pregovaračku poziciju za poglavlja 23 i 24 bila eksplicitna i kategorički se izjasnila da ne traži trajna izuzeća niti prelazna razdoblja za sprovođenje pravne tekovine EU u okviru ova dva poglavlja. Podsjetio je da je nakon tog izjašnjenja stav Evropske unije bio „EU ohrabruje Crnu Goru da nastavi proces usklađivanja s pravnom tekovinom EU i njene djelotvorne primjene i sprovođenja i da, prije pristupanja, generalno razvije politike i instrumente što sličnije onima koji važe u EU“.

– Kod ovakve podijeljenosti stručne javnosti o odnosu Crne Gore prema odluci Suda pravde EU, čudi ćutanje nadležnog ministarstva, koje na taj način ispoljava sumnju u spoljnopolitički prioritet Crne Gore, jer nijesmo na početku pregovora već u samoj završnici procesa – istakao je Vukčević.

On je zaključio da kriptovana komunikacija nema dokaznu snagu, samim tim što je ni nacionalno zakonodavstvo ne prepoznaje.

Izvor:Pobjeda